<!doctype linuxdoc system>
<article>
<title>Linux često postavljana pitanja uz odgovore
<author>Robert Kiesling, <htmlurl url="mailto:kiesling@ix.netcom.com"
name="kiesling@ix.netcom.com">
<date>8. studenog 1998.
<abstract>
Ovo je popis često postavljanih pitanja o Linuxu, besplatnom Unixu za
otprilike svaku računalnu hardversku platformu na planetu. Izvorno napisan
za 386/486/586 Intele s ISA sabirnicom, prenesen je na Alphu, MIPS, ARM,
680x0 i PPC procesore, te mnoge druge. (Pogledajte pitanje
<ref id="Sto je Linux?" name="Što je Linux?">.) Ovaj dokument bi trebalo
čitati zajedno s KAKO-ima Linux Documentation Projecta. (Pogledajte
<ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?" name="Gdje da FTP-om
nabavim Linux materijale?"> i <ref id="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
dokumentaciju?" name="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">.)
<bf/INFO-SHEET/ i <bf/META-FAQ/, koji se nalaze na istom mjestu, također
sadrže popise izvora informacija o Linuxu. Molim vas, pročitajte ih, kao i <ref
id="Jos uvijek niste odgovorili na moje pitanje!" name="Još uvijek niste
odgovorili na moje pitanje!">, prije slanja svog pitanja u Usenet grupu.
Ovaj dokument postoji i u PostScript, HTML, SGML te običnoj ASCII
verziji (pogledajte <ref id="Formati u kojima je ovaj FAQ dostupan."
name="Formati u kojima je ovaj FAQ dostupan.">).
</abstract>
<toc>
<sect>Uvod i općenite informacije<label id="Uvod i opcenite informacije"><p>

<sect1>Što je Linux?<label id="Sto je Linux?"><p>

Linux je besplatni Unix koji je ispočetka napisao Linus Torvalds uz pomoć
labavo vezane skupine hakera razbacanih po Internetu. Linux nastoji poštivati
POSIX, a ima sva svojstva koje očekujete od suvremenog, potpuno razvijenog
Unixa: pravu višezadaćnost, virtualnu memoriju, djeljene librarye,
učitavanje po zahtjevu, djeljene, kopiraj-pri-pisanju izvršne datoteke,
dobar rad s memorijom i podršku za TCP/IP mreže.

Linux uglavnom radi na 386/486/586 baziranim PC-ima koristeći hardverske
mogućnosti 80386 obitelji procesora (TSS segmenti i ostalo) za implementaciju
tih svojstava. U razvoju su portovi na druge arhitekture. (Pogledajte <ref
id="Za koje jos procesore postoje portovi?"
name="Za koje još procesore postoje portovi?">.)

Za više detalja pročitajte Linux <bf/INFO-SHEET/. (Pogledajte <ref id="Gdje
da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?"
name="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">.)

<bf/Kernel/ Linuxa distribuira se pod GNU <bf/Općom javnom licencom/.
(Pogledajte <ref id="Je li Linux u javnom vlasnistvu? Cija su autorska prava?"
name="Je li Linux u javnom vlasništvu? Čija su autorska prava?">.)

<sect1>Gdje početi?<label id="Gdje poceti?"><p>

Postoji hrpa većih Linux distribucija. Informacije o njima i njihovoj
instalaciji nalaze se u knjizi <bf/Installation and Getting Started/ (kraće
IGS) Matthewa Welsha. Ona se može naći na stranicama Linux Documentation
Projecta, <url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/">.

Na LDP-ovim stranicama nalazi se i <bf/Installation HOWTO/ (domaći prijevod:
<bf/Instalacija KAKO/, <url url="http://www.linux.hr/ldp-hr/">; prim.
prev.).

Većina distribucija dostupna je anonimnim FTP-om s raznih Linux arhiva.
(Pogledajte <ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?"
name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">.) Postoji i velik broj
drugih izdanja koje se distribuiraju manje globalno jer odgovaraju
specifičnim lokalnim i nacionalnim potrebama (na primjer MicroLinux, <url
url="http://linux.hr/microlinux/"> -- prim. prev.).

<sect1>Kakav softver Linux podržava?<label id="Kakav softver Linux
podrzava?"><p>

Linux ima GCC, Emacs, X Window System, sve standardne Unix alate, TCP/IP
(uključujući SLIP i PPP) i stotine programa koje su ljudi za njega
kompajlirali ili portirali.

Postoji DOS emulator zvan DOSEMU. Najnovija stabilna verzija je 0.98.1. FTP
arhiva nalazi se na <url url="ftp://ftp.dosemu.org/dosemu">, a WWW stranice
na <url url="http://www.dosemu.org">.

Pod emulatorom radi sam DOS i neke (ali ne sve) DOS aplikacije. Svakako
pročitajte datoteku <tt/README/ kako bi odlučili koju ćete verziju uzeti.
Pogledajte i <bf/DOSEMU HOWTO/ (sada malo zastario -- ne govori o
najnovijoj verziji) koji se može naći na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO">.

Rad na emulatoru za Microsoft Windows izvršne datoteke napreduje.
(Pogledajte <ref id="Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows
programe?" name="Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows
programe?">.)

Kod iBCS2 (<bf/I/ntel <bf/B/inary <bf/C/ompatibility <bf/S/tandard -- standard
za binarnu kompatibilnost na Intelu), emulatora za SVR4 ELF i SVR3.2 COFF
izvršne datoteke, može se uključiti u kernel pri kompajliranju. Pročitajte
datoteku <url url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/BETA/ibcs2/README">.

Za više informacija pogledajte <bf/INFO-SHEET/, jedan od HOWTO-a (pogledajte
<ref id="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?" name="Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?"> i <ref id="Kako
portirati XXX na Linux?" name="Kako portirati XXX na Linux?">).

Neke tvrtke nude komercijalni softver, uključujući Motif. Svoje ponude
objavljuju u <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce"> -- probajte pretražiti arhive. (Pogledajte
<ref id="Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?" name="Da li se Usenet
grupe negdje arhiviraju?">.)

<sect1>Da li Linux radi na mom računalu? Koji hardver podržava?<label id="Da
li Linux radi na mom racunalu? Koji hardver podrzava?"><p>

Za isprobavanje Linuxa treba vam '386, '486 ili '586 s barem 2 MB RAM-a i
jednim disketnim pogonom. Za bilo što korisno treba vam više RAM-a i
diskovnog prostora. (Pogledajte <ref
id="Koliko Linuxu treba memorije?" name="Koliko Linuxu treba memorije?">.)

Podržane su VESA lokalna sabirnica i PCI.

MCA (IBM-ova sabirnica) i ESDI tvrdi diskovi uglavnom su podržani. Daljnje
informacije o MCA sabirnici i karticama koje Linux podržava nalaze se na WWW
stranici <url url="http://glycerine.itsmm.uni.edu/mca" name="Micro Channel
Linux">.

Linux radi na laptopima iz '386 obitelji, uz X u većini slučajeva.
WWW stranica nalazi se na <url
url="http://www.cs.utexas.edu/users/kharker/linux-laptop/">.

Za detalje o konfiguracijama, grafičkim karticama, disk kontrolerima, itd.
koji rade pročitajte <bf/INFO-SHEET/ i <bf/Hardver KAKO/. (Pogledajte <ref
id="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?" name="Gdje da nabavim
HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">.)

Postoji port Linuxa na 8086, poznat kao <bf/E/mbeddable <bf/L/inux
<bf/K/ernel <bf/S/ubset (ELKS -- ugradivi podskup Linux kernela). To je
16-bitni podskup Linux kernela koji će se uglavnom koristiti za manje
sustave. Za više informacija pogledajte <url
url="http://www.linux.org.uk/Linux8086.html">. Linux nikad neće u
potpunosti raditi na 8086 ili '286 jer su mu potrebne mogućnosti
izmjenjivanja zadaća i rada s memorijom kojih na tim procesorima nema.

Linux podržava multiprocesiranje na Intel MP arhitekturi. Pogledajte
datoteku <tt>Documentation/smp.tex</tt> u distribuciji izvornog koda Linux
kernela.

Za (vjerojatno nepotpun) popis hardverskih platformi na koje je Linux
prenesen pogledajte slijedeće pitanje.

<sect1>Za koje još procesore postoje portovi?<label id="Za koje jos
procesore postoje portovi?"><p>

Relativno potpun popis portova Linuxa nalazi se na <url
url="http://www.ctv.es/USERS/xose/linux/linux_ports.html"> te na <url
url="http://www.linuxhq.com/dist-index.html">.

Već se poduže radi se na projektu portiranja Linuxa na prikladne
68000 bazirane sustave kao što su Amige i Atariji. <bf/Linux/m68k FAQ/
nalazi se na <url
url="http://www.clark.net/pub/lawrencc/linux/faq/faq.html">. URL
početne stranice za Linux/m68k je <url url="http://www.linux-m68k.org">.

m68k port za Amigu Jesa Sorensena nalazi se na
<url url="ftp://sunsite.auc.dk/pub/os/linux/680x0/redhat/">. FAQ o
instalaciji paketa, čiji je autor Ron Flory, može se naći na <url
url="http://www.feist.com/~rjflory/linux/rh/">.

Također postoji linux-680x0 mailing lista. (Pogledajte <ref
id="Koje su mailing liste?" name="Koje su mailing liste?">.)

Postoji (ili je postojala) FTP arhiva Linux/m68k projekta na <url
url="ftp://ftp.phil.uni-sb.de/pub/atari/linux-68k">, no ta adresa možda više
nije aktualna.

Debian GNU/Linux se prenosi na Alphu, Sparc, PowerPC i ARM platforme. Za
svaku postoji mailing lista. Pogledajte <url
url="http://www.debian.org/MailingLists/subscribe">.

Jedna od stranica o Linux-PPC projektu nedavno se preselila. Sadašnja
lokacija je <url url="http://www.linuxpc.org/">, a njena arhiva je na <url
url="ftp://ftp.linuxppc.org/linuxppc/">.

Stranica o podršci za Linux-PPC nalazi se na <url
url="http://www.cs.nmt.edu/~linuxppc/">. Tamo ćete naći kernel koji se
distribuira s Linuxom.

Apple sada podržava razvoj MkLinuxa za Power Macintoshe, baziranog na OSF-u i
Mach mikrokernelu. Pogledajte <url url="http://www.mklinux.apple.com">.

Port na 64-bitnu DEC Alphu/AXP nalazi se na <url
url="http://www.azstarnet.com/~axplinux/">. Postoji i mailing lista na
<tt/vger.rutgers.edu/. (Pogledajte <ref id="Koje su mailing liste?"
name="Koje su mailing liste?">.)

Ralf Beachle radi na portu za MIPS, najprije za R4600 na Deskstation Tyne
strojevima. Linux-MIPS FTP arhive su <url
url="ftp://ftp.fnet.fr/linux-mips/"> i <url
url="ftp://ftp.linux.sgi.com/pub/mips-linux">. Zainteresirani mogu slati
svoja pitanja i ponude pomoći na <htmlurl url="mailto:linux@waldorf-gmbh.de"
name="linux@waldorf-gmbh.de">.

Postoji i MIPS kanal na Linux Activists poslužitelju i mailing lista
linux-mips. (Pogledajte <ref id="Koje su mailing liste?" name="Koje su
mailing liste?">.)

Trenutno se radi na dva porta Linuxa za ARM obitelj procesora. Jedan je za
ARM3 po Acornu A5000 i uključuje odgovarajuću I/O podršku za 82710/11, a
drugi za ARM610 po Acorn RISC PC-u. Port za RISC PC trenutno je u svojoj
ranoj odnosno srednjoj fazi i treba ponovo napisati podosta koda za rad s
memorijom. Port za A5000 je u ograničenom beta testiranju. Završena će
verzija vjerojatno uskoro izaći.

Za detaljnije, novije informacije pratite grupu <htmlurl
url="news:comp.sys.acorn.misc" name="comp.sys.acorn.misc">. Postoji FAQ na
<url url="http://www.arm.uk.linux.org">.

Linux SPARC projekt puca od aktivnosti. FAQ je dostupan s stranice <bf/Linux
for SPARC processors/ Jima Minthe, <url
url="http://www.geog.ubc.ca/sparclinux.html">. SPARC/Linux arhive nalaze se
na <url url="ftp://vger.rutgers.edu/pub/linux/Sparc/">.

Također postoji port (``Hardhat'') na SGI/Indy strojeve. URL je <url
url="http://www.linux.sgi.com">.

<sect1>Koliko Linuxu treba prostora na disku?<label id="Koliko Linuxu treba
prostora na disku?"><p>

10 MB za vrlo malenu instalaciju na kojoj ga možete isprobati i ne puno
više.

Instalaciju koja uključuje X Window možete stisnuti na 80 MB. Instaliranje
Debian GNU/Linuxa zauzima 500 do 1 000 MB, uključujući izvorni kod kernela,
te nešto prostora za korisničke datoteke i spool područja.

<sect1>Koliko Linuxu treba memorije?<label id="Koliko Linuxu treba
memorije?"><p>

Barem 4 MB, a i tad ćete morati koristiti posebne instalacijske postupke do
instalacije diskovnog swap prostora. Linux će na 4 MB RAM-a raditi udobno,
iako će X Window aplikacije raditi sporo jer se moraju koristiti swap na
disku.

Neke novije aplikacije, kao što je Netscape, zahtijevaju 64 MB fizičke
memorije.

<sect1>Koliko memorije Linux može iskoristiti?<label id="Koliko memorije
Linux moze iskoristiti?"><p>

Podosta ljudi pitalo je kako koristiti 64 MB memorije, što je predodređena
gornja granica. U svoju <tt/lilo.conf/ datoteku stavite ovo:
<verb>
append="mem=XXM"    
</verb>
gdje je ``XX'' količina memorije u megabajtima; na primjer, ``128M''. Za
više detalja pogledajte man stranicu liloa.

<sect1>Je li Linux u javnom vlasništvu? Čija su autorska prava?<label
id="Je li Linux u javnom vlasnistvu? Cija su autorska prava?"><p>

Autorska prava na kernel Linuxa pripadaju Linusu Torvaldsu. On ih je stavio
pod GNU Opću javnu licencu (GNU GPL -- <bf/G/eneral <bf/P/ublic
<bf/L/icense), što u biti znači da ga slobodno možete
umnožavati, mijenjati i distribuirati, ali daljnoj distribuciji ne smijete
nametati ograničenja, a morate ponuditi i izvorni kod.

To nije isto kao javno vlasništvo. Za detalje pogledajte <bf/Copyright FAQ/,
<url url="ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/law/copyright">.

Svi su detalji u datoteci <tt/COPYING/ u izvornom kodu Linux kernela (na
vašem sustavu vjerojatno na <file>/usr/src/linux</>).

Licence alata i programa koji dolaze s instalacijama razlikuju se. Dosta
koda dolazi iz GNU projekta Free Software Foundationa i također je pod
GPL-om.

Primjetite da je raspravama o vrlinama ili manama GPL-a mjesto u <htmlurl
url="news:gnu.misc.discuss" name="gnu.misc.discuss">, a ne u
<tt/comp.os.linux/ hijerarhiji.

<sect>Mrežni izvori i resursi.<label id="Mrezni izvori i resursi."><p>

<sect1>Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?<label id="Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?"><p>

Tražite na slijedećim mjestima i na njihovim mirrorima.
<itemize>
<item><tt/ftp.funet.fi/: <htmlurl
url="ftp://ftp.funet.fi/pub/OS/Linux/doc/HOWTO/"
name="/pub/OS/Linux/doc/HOWTO/">
<item><tt/tsx-11.mit.edu/: <htmlurl
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/docs/HOWTO/"
name="/pub/linux/docs/HOWTO/">
<item><tt/sunsite.unc.edu/: <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/"
name="/pub/Linux/docs/HOWTO/">
</itemize>

Za potpuniji popis Linux FTP arhiva pogledajte <ref id="Gdje da FTP-om
nabavim Linux materijale?" name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">.

Ako nemate pristup FTP-om, probajte s FTP-preko-maila poslužiteljima na
<htmlurl url="mailto:ftpmail@decwrl.dec.com" name="ftpmail@decwrl.dec.com">,
<htmlurl url="mailto:ftpmail@doc.ic.ac.uk" name="ftpmail@doc.ic.ac.uk"> ili
<htmlurl url="mailto:ftp-mailer@informatik.tu-meunchen.de"
name="ftp-mailer@informatik.tu-meunchen.de">.

Potpun popis HOWTO-a i mini-HOWTO-a može se naći u datoteci <tt/HOWTO-INDEX/
u direktoriju <tt>docs/HOWTO</> na FTP arhivama, ili WWW-om na <url
url="http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO-INDEX.html">, ali evo
(možda nepotpunog) popisa (dokumenti označeni znakom <em/*/ prevedeni su na
hrvatski -- prim. prev.):
<tabular ca="ll">
AX25-HOWTO|Access-HOWTO@
Assembly-HOWTO|Benchmarking-HOWTO@
BootPrompt-HOWTO*|Bootdisk-HOWTO@
CD-Writing-HOWTO|CDROM-HOWTO@
Chinese-HOWTO|Commercial-HOWTO@
Consultants-HOWTO|Cyrillic-HOWTO@
DNS-HOWTO*|DOS-to-Linux-HOWTO*@
DOSEMU-HOWTO|Danish-HOWTO@
Distribution-HOWTO*|ELF-HOWTO@
Emacspeak-HOWTO|Ethernet-HOWTO@
Finnish-HOWTO|Firewall-HOWTO@
Ftape-HOWTO|GCC-HOWTO@
German-HOWTO|HAM-HOWTO@
HOWTO-INDEX|Hardware-HOWTO*@
Hebrew-HOWTO|IPX-HOWTO@
ISP-Hookup-HOWTO|Installation-HOWTO*@
Intranet-Server-HOWTO|Italian-HOWTO@
Java-CGI-HOWTO|Kernel-HOWTO@
Keyboard-and-Console-HOWTO|MGR-HOWTO@
MILO-HOWTO|Mail-HOWTO@
NET-3-HOWTO|NFS-HOWTO@
NIS-HOWTO|News-HOWTO@
Optical-Disk-HOWTO|PCI-HOWTO@
PCMCIA-HOWTO|PPP-HOWTO@
Pilot-HOWTO|Polish-HOWTO@
Printing-HOWTO*|Printing-Usage-HOWTO@
RPM-HOWTO|Reading-List-HOWTO@
SCSI-HOWTO|SCSI-Programming-HOWTO@
SMB-HOWTO|Serial-HOWTO@
Serial-Programming-HOWTO|Shadow-Password-HOWTO@
Slovenian-HOWTO|Sound-HOWTO@
Sound-Playing-HOWTO|Spanish-HOWTO@
TeTeX-HOWTO|Thai-HOWTO@
Tips-HOWTO|UMSDOS-HOWTO@
UPS-HOWTO|UUCP-HOWTO@
User-Group-HOWTO|VAR-HOWTO@
VMS-to-Linux-HOWTO|XFree86-HOWTO*@
XFree86-Video-Timings-HOWTO|3-Button-Mouse@
</tabular>

Na <url url="http://sunsite.unc.edu/pub/Linux/HOWTO/mini/"> se mogu naći
slijedeći mini-HOWTO-i (dokumenti označeni znakom <em/*/ prevedeni su na
hrvatski -- prim. prev.):
<tabular ca="ll">
ADSM-Backup|AI-Alife@
Advocacy|Backup-With-MSDOS@
Battery-Powered|Boca@
BogoMips|Bridge@
Bridge+Firewall|Clock@
Colour-ls|Comeau-C++@
DHCPd|Dial-On-Demand@
Diald|Dip+SLiRP+CSLIP@
Diskless|Dynamic-IP-Hacks@
Ext2fs-Undeletion|GTEK-BBS-550@
HTML-Validation|IO-Port-Programming@
IP-Alias|IP-Masquerade@
IP-Subnetworking|JE@
Jaz-Drive|Kerneld@
Key-Setup|LBX@
Large-Disk|Linux+DOS+Win95@
Linux+DOS+Win95+OS2|Linux+NT-Loader*@
Linux+OS2+DOS|Linux+Win95*@
Loadlin+Win95|Locales@
MIDI+SB|Mail-Queue@
Mail2News|Man-Page@
Multiple-Disks-Layout|Multiple-Ethernet@
NFS-Root|NFS-Root-Client@
Netscape+Proxy|Offline-Mailing@
Online-Support|PLIP@
PPP-over-minicom|Pager@
Partition*|Print2Win@
Process-Accounting|Proxy-ARP@
Public-Web-Browser|Qmail+MH@
Quota|RCS@
Remote-Boot|Remote-X-Apps*@
SLIP+proxyARP|SLIP-PPP-Emulator@
Sendmail+UUCP|Software-Building@
Software-RAID|Soundblaster-16@
Soundblaster-AWE64|StarOffice*@
Swap-Space|Term-Firewall@
Tiny-News|Token-Ring@
Upgrade|VPN@
Virtual-wu-ftpd|Visual-Bell@
Win95+Win+Linux|Windows-Modem-Sharing@
WordPerfect|X-Big-Cursor@
XFree86-XInside|Xterm-Title@
Xterminal|ZIP-Drive@
ZIP-Install@
</tabular>

Prijevodi HOWTO-a nalaze se na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/translations/"> i mirrorima
širom svijeta. Tamo su prijevodi na ove jezike:
<tabular ca="ll">
kineski (zh)|hrvatski (hr)@
francuski (fr)|njemački (de)@
grčki (el)|indonezijski (id)@
talijanski (it)|japanski (jp)@
korejski (ko)|poljski (pl)@
španjolski (es)|slovenski (sl)@
švedski (sv)|turski (tr)
</tabular>

HOWTO-a ima i na WWW-u, na stranicama Linux Documentation Projecta, <url
url="http://sunsite.unc.edu/LDP/">.

Stalno se pripremaju novi dokumenti. Ako kanite nešto napisati,
kontaktirajte Timothya Bynuma, <htmlurl
url="mailto:tjbynum@sunsite.unc.edu" name="tjbynum@sunsite.unc.edu">, HOWTO
koordinatora. Datoteka <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/HOWTO/HOWTO-INDEX"> sadrži savjete u
pisanju HOWTO-a. WWW stranica na kojoj su popisani trenutni radovi na
HOWTO-ima nalazi se na <url
url="http://wallybox.cei.net/~tjbynum/HOWTO/projects">.

Niz vodiča napisanih u sklopu Linux Documentation Projecta nalazi se na <url
url="http://sunsite.unc.edu/LDP/">. Ako ste novi u svijetu Unixa i Linuxa,
molim vas, pročitajte ih. Evo popisa trenutno dostupnih:
<itemize>
<item><bf/The Linux Documentation Project Manifesto/ Matta Welsha,
<url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/LDP-Manifesto">.
<item><bf/Installation and Getting Started Guide/ Matta Welsha,
<url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/gs/gs.html">.
<item><bf/The Linux Kernel/ Davida Ruslinga,
<url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/linux-kernel">.
<item><bf/The Network Administrator's Guide/ Olafa Kircha,
<url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/nag/nag.html">.
<item><bf/The Linux Programmer's Guide/ Svena Goldta, Svena van der Meera,
Scotta Burketta i Matta Welsha,
<url url="http://linuxwww.db.erau.edu/LPG/">.
<item><bf/The Linux System Administrator's Guide, verzija 0.5/ Larsa
Wirzeniusa,
<url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/LDP/sag-0.5">.
</itemize>

FAQ za one koji razvijaju Linux kernel se nalazi na <url
url="http://www.tux.org/lkml/">.

Također postoji FAQ posebno namijenjen distribuciji Red Hat Linux, na
<url url="http://www.best.com/~aturner//RedHat-FAQ/faq_index.html">.

<sect1>Gdje se na WWW-u nalaze informacije o Linuxu?<label id="Gdje se na
WWW-u nalaze informacije o Linuxu?"><p>

Dvije stranice izrazito su dobra početna točka za općenite informacije o
Linuxu: stranice Linux Internationala, na <url url="http://www.li.org/">, te
Linux stranice Linux Onlinea na <url url="http://www.linux.org/">.

Obje nude veze na druge stranice, informacije o općenitim stvarima,
distribucijama, novim programima, dokumentaciji i novostima.

Greg Hankins, <htmlurl url="mailto:gregh@cc.gatech.edu"
name="gregh@cc.gatech.edu">, održava stranice Linux Documentation Projecta
na <url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/">. Na toj se stranici spominju svi
FAQ-ovi i HOWTO-i -- i oni u HTML (WWW) formatu, i oni koji to nisu.

<sect1>Koje su Linux Usenet grupe?<label id="Koje su Linux Usenet
grupe?"><p>

<htmlurl url="news:comp.os.linux.announce" name="comp.os.linux.announce"> je
moderirana grupa za najave; ako namjeravate koristiti Linux, trebali biste
je pratiti: sadrži informacije o novim verzijama programa, novim portovima,
sastancima korisničkih grupa i komercijalnim proizvodima. To je <em/jedina/
grupa u koju se mogu slati komercijalne poruke. Poruke za ovu grupu
e-mailom šaljite na <htmlurl url="mailto:linux-announce@news.ornl.gov"
name="linux-announce@news.ornl.gov">.

Međutim, <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce"> se ne arhivira na DejaNewsu ili Alta Visti.
Čini se kako je jedina arhiva ove grupe <url
url="http://www.iki.fi/mjr/linux/cola.html">.

&lsqb;Axel Boldt&rsqb;

Evo grupa iz <tt/comp.os.linux/ hijerarhije također vrijednih čitanja --
uvidjet ćete da su mnogi česti problemi presvježi za dokumentaciju, ali
riješeni u Usenet grupama.
<itemize>
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.advocacy" name="comp.os.linux.advocacy">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.development.apps" name="comp.os.linux.development.apps">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.development.system" name="comp.os.linux.development.system">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.hardware" name="comp.os.linux.hardware">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.m68k" name="comp.os.linux.m68k">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.misc" name="comp.os.linux.misc">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.networking" name="comp.os.linux.networking">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.setup" name="comp.os.linux.setup">
<item><htmlurl url="news:comp.os.linux.x" name="comp.os.linux.x">
</itemize>

Nemojte zaboraviti da je Linux POSIX kompatibilan te da je većina
materijala iz <tt/comp.unix/ i <tt/comp.windows.x/ hijerarhija relevantna.
Osim hardverskih problema i nekih zakučastih ili vrlo tehničkih pitanja na
niskoj razini, te će grupe biti dobro mjesto za početak.

Molim vas, prije slanja poruka pročitajte <ref id="Jos uvijek niste
odgovorili na moje pitanje!" name="Još uvijek niste odgovorili na moje
pitanje!">. Slanje poruke u više <tt/comp.os.linux/ grupa rijetko je pametna
zamisao.

Možda postoje i Linux grupe u vašoj ustanovi ili području -- prvo tamo
provjerite.

Također pogledajte <ref id="Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem
informacije?" name="Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem informacije?">.

Postoje i druge regionalne i lokalne grupe -- možda će vam tamošnji promet
biti podnošljiviji. Francuska Linux grupa je <tt/fr.comp.os.linux/. Njemačka
je <tt/de.comp.os.linux/. U Australiji pogledajte <tt/aus.computers.linux/.
U Hrvatskoj postoji <htmlurl url="news:hr.comp.linux" name="hr.comp.linux">.
U Italiji <tt/it.comp.linux/.

<sect1>Gdje mogu naći informacije o Linuxu i Y2K bugu?<label id="Gdje mogu
naci informacije o Linuxu i Y2K bugu?"><p>

Debian GNU/Linux ljudi imaju izjavu na svojim WWW stranicama na <url
url="http://www.debian.org">. Još jedno mjesto s informacijama o Y2K-u jest
<url url="http://www.hex.net/~cbbrowne/linuxy2k.html">.

U biti, Linux koristi funkcije koje datume pohranjuju kao 32-bitne brojeve
koji broje sekunde od 1970. Taj će brojač raditi do godine 2038., dokad će
programeri (nadamo se) prepraviti sistemski softver tako da datume
pohranjuje kao 64-bitne brojeve.

Naravno, to ne znači da aplikacije nisu osjetljive na Y2K grešku ako ne
koriste standardne rutine.

Free Software Foundation ima WWW stranicu o Y2K pitanjima kod GNU softvera
na <url url="http://www.fsf.org/software/year2000.html">.

Postoji i Usenet grupa, <htmlurl url="news:comp.software.year-2000"
name="comp.software.year-2000">, za općenite rasprave o Y2K problemu.

<sect1>Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?<label id="Gdje da FTP-om
nabavim Linux materijale?"><p>

Ovo su tri glavne Linux arhive:
<itemize>
<item><tt/ftp.funet.fi/ (Finska): <htmlurl
url="ftp://ftp.funet.fi/pub/OS/Linux/" name="/pub/OS/Linux">
<item><tt/sunsite.unc.edu/ (SAD): <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/" name="/pub/Linux">
<item><tt/tsx-11.mit.edu/ (SAD): <htmlurl
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux" name="/pub/linux">
</itemize>

Najbolje mjesto za nabavljanje Linux kernela je <url
url="ftp://ftp.kernel.org/pub/linux/kernel/">. Tamo Linus Torvalds
šalje najnovije verzije.

Što se tiče američkih distribucija, Debian GNU/Linux se može naći na <url
url="ftp://ftp.debian.org/pub/debian/">. Red Hat Linux se nalazi na <url
url="ftp://ftp.redhat.com/">, a Linux Slackware na <url
url="ftp://ftp.cdrom.com/">.

Sadržaj tih arhiva prenosi se (kopira, obično otprilike jednom dnevno) na
više drugih mjesta. Molim vas, koristite ono koje je vama najbliže -- bit će
brže za vas, a lakše za mrežu.
<itemize>
<item><htmlurl url="ftp://ftp.sun.ac.za/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.sun.ac.za/pub/linux/sunsite/"> (Južna Afrika)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.is.co.za/linux/sunsite/"
name="ftp.is.co.za/linux/sunsite/"> (Južna Afrika)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.cs.cuhk.hk/pub/Linux/"
name="ftp.cs.cuhk.hk/pub/Linux/"> (Hong Kong)
<item><htmlurl url="ftp://sunsite.ust.hk/pub/Linux/"
name="ftp://sunsite.ust.hk/pub/Linux/"> (Hong Kong)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.spin.ad.jp/pub/linux/sunsite.unc.edu/"
name="ftp.spin.ad.jp/pub/linux/sunsite.unc.edu/"> (Japan)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.nuri.net/pub/Linux/"
name="ftp.nuri.net/pub/Linux/"> (Koreja)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.jaring.my/pub/Linux/"
name="ftp.jaring.my/pub/Linux/"> (Malezija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.nus.sg/pub/unix/Linux/"
name="ftp.nus.sg/pub/unix/Linux/"> (Singapur)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.nectec.or.th/pub/mirrors/linux/"
name="ftp.nectec.or.th/pub/mirrors/linux/"> (Tajland)
<item><htmlurl url="ftp://mirror.aarnet.edu.au/pub/linux/"
name="mirror.aarnet.edu.au/pub/linux/"> (Australija) 
<item><htmlurl url="ftp://sunsite.anu.edu.au/pub/linux/"
name="sunsite.anu.edu.au/pub/linux/"> (Australija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.monash.edu.au/pub/linux/"
name="ftp.monash.edu.au/pub/linux/"> (Australija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.univie.ac.at/systems/linux/sunsite/"
name="ftp.univie.ac.at/systems/linux/sunsite/"> (Austrija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.fi.muni.cz/pub/UNIX/linux/"
name="ftp.fi.muni.cz/pub/UNIX/linux/"> (Češka Republika)
<item><htmlurl url="ftp://sunsite.fri.uni-lj.si/pub/linux/" 
name="ftp://sunsite.fri.uni-lj.si/pub/linux/"> (Slovenija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux/sunsite/"
name="ftp.funet.fi/pub/Linux/sunsite/"> (Finska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.univ-angers.fr/pub/Linux/"
name="ftp.univ-angers.fr/pub/Linux/"> (Francuska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.iut-bm.univ-fcomte.fr"
name="ftp.iut-bm.univ-fcomte.fr"> (Francuska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.ibp.fr/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.ibp.fr/pub/linux/sunsite/"> (Francuska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.loria.fr/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.loria.fr/pub/linux/sunsite/"> (Francuska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.dfv.rwth-aachen.de/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.dfv.rwth-aachen.de/pub/linux/sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.germany.eu.net/pub/os/Linux/Mirror.SunSITE/"
name="ftp.germany.eu.net/pub/os/Linux/Mirror.SunSITE/"> (Njemačka)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.tu-dresden.de/pub/Linux/sunsite/"
name="ftp.tu-dresden.de/pub/Linux/sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.uni-erlangen.de/pub/Linux/MIRROR.sunsite/"
name="ftp.uni-erlangen.de/pub/Linux/MIRROR.sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.gwdg.de/pub/linux/mirrors/sunsite/"
name="ftp.gwdg.de/pub/linux/mirrors/sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.rz.uni-karlsruhe.de/pub/linux/mirror.sunsite/"
name="ftp.rz.uni-karlsruhe.de/pub/linux/mirror.sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.ba-mannheim.de/pub/linux/mirror.sunsite/"
name="ftp.ba-mannheim.de/pub/linux/mirror.sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.uni-paderborn.de/pub/Mirrors/sunsite.unc.edu/"
name="ftp.uni-paderborn.de/pub/Mirrors/sunsite.unc.edu/"> (Njemačka)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.uni-rostock.de/Linux/sunsite/"
name="ftp.uni-rostock.de/Linux/sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.rus.uni-stuttgart.de/pub/unix/systems/linux/MIRROR.sunsite/"
name="tp.rus.uni-stuttgart.de/pub/unix/systems/linux/MIRROR.sunsite/">
(Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.uni-tuebingen.de/pub/linux/Mirror.sunsite/"
name="ftp.uni-tuebingen.de/pub/linux/Mirror.sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.rz.uni-ulm.de/pub/mirrors/linux/sunsite/"
name="ftp.rz.uni-ulm.de/pub/mirrors/linux/sunsite/"> (Njemačka)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.kfki.hu/pub/linux/"
name="ftp.kfki.hu/pub/linux/"> (Mađarska)
<item><htmlurl url="ftp://linux.italnet.it/pub/Linux/"
name="linux.italnet.it/pub/Linux/"> (Italija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.unina.it/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.unina.it/pub/linux/sunsite/"> (Italija)
<item><htmlurl url="ftp://giotto.unipd.it/pub/unix/Linux/"
name="giotto.unipd.it/pub/unix/Linux/"> (Italija)
<item><htmlurl url="ftp://cnuce-arch.cnr.it/pub/Linux/"
name="cnuce-arch.cnr.it/pub/Linux/"> (Italija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.flashnet.it/mirror2/sunsite.unc.edu/"
name="ftp.flashnet.it/mirror2/sunsite.unc.edu/"> (Italija)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.nijenrode.nl/pub/linux/sunsite.unc-mirror/"
name="ftp.nijenrode.nl/pub/linux/sunsite.unc-mirror/"> (Nizozemska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.LeidenUniv.nl/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.LeidenUniv.nl/pub/linux/sunsite/"> (Nizozemska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.nvg.unit.no/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.nvg.unit.no/pub/linux/sunsite/"> (Norveška)
<item><htmlurl
url="ftp://sunsite.icm.edu.pl/pub/Linux/sunsite.unc.edu/"
name="ftp://sunsite.icm.edu.pl/pub/Linux/sunsite.unc.edu/"> (Poljska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.rediris.es/software/os/linux/sunsite/"
name="ftp.rediris.es/software/os/linux/sunsite/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://sunsite.rediris.es/software/linux/"
name="sunsite.rediris.es/software/linux/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.cs.us.es/pub/Linux/sunsite-mirror/"
name="ftp.cs.us.es/pub/Linux/sunsite-mirror/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.etse.urv.es/pub/mirror/linux/"
name="ftp.etse.urv.es/pub/mirror/linux/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.etsimo.uniovi.es/pub/linux/"
name="ftp.etsimo.uniovi.es/pub/linux/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.luna.gui.es/pub/linux.new/"
name="ftp.luna.gui.es/pub/linux.new/"> (Španjolska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.switch.ch/mirror/linux/"
name="ftp.switch.ch/mirror/linux/"> (Švicarska)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.metu.edu.tr/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.metu.edu.tr/pub/linux/sunsite/"> (Turska)
<item><htmlurl url="ftp://unix.hensa.ac.uk/mirrors/sunsite/pub/Linux/"
name="unix.hensa.ac.uk/mirrors/sunsite/pub/Linux/"> (Velika Britanija)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.maths.warwick.ac.uk/mirrors/linux/sunsite.unc-mirror/"
name="ftp.maths.warwick.ac.uk/mirrors/linux/sunsite.unc-mirror/"> (Velika Britanija)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.idiscover.co.uk/pub/Linux/sunsite.unc-mirror/"
name="ftp.idiscover.co.uk/pub/Linux/sunsite.unc-mirror/"> (Velika Britanija)
<item><htmlurl
url="ftp://sunsite.doc.ic.ac.uk/packages/linux/sunsite.unc-mirror/"
name="sunsite.doc.ic.ac.uk/packages/linux/sunsite.unc-mirror/"> (Velika Britanija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.dungeon.com/pub/linux/sunsite-mirror/"
name="ftp.dungeon.com/pub/linux/sunsite-mirror/"> (Velika Britanija)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.io.org/pub/mirrors/linux/sunsite/"
name="ftp.io.org/pub/mirrors/linux/sunsite/"> (Kanada)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.cc.gatech.edu/pub/linux/"
name="ftp.cc.gatech.edu/pub/linux/"> (SAD)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.cdrom.com/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.cdrom.com/pub/linux/sunsite/"> (SAD)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.siriuscc.com/pub/Linux/Sunsite/"
name="ftp.siriuscc.com/pub/Linux/Sunsite/"> (SAD)
<item><htmlurl url="ftp://ftp.engr.uark.edu/pub/linux/sunsite/"
name="ftp.engr.uark.edu/pub/linux/sunsite/"> (SAD)
<item><htmlurl
url="ftp://ftp.infomagic.com/pub/mirrors/linux/sunsite/"
name="ftp.infomagic.com/pub/mirrors/linux/sunsite/"> (SAD)
<item><htmlurl
url="ftp://linux.if.usp.br/pub/mirror/sunsite.unc.edu/pub/Linux/"
name="linux.if.usp.br/pub/mirror/sunsite.unc.edu/pub/Linux/"> (Brazil)
<item><htmlurl url="ftp://farofa.ime.usp.br/pub/linux/"
name="farofa.ime.usp.br/pub/linux/"> (Brazil)
</itemize>

Svi ne prenose cijeli sadržaj ``izvornih'' arhiva, a neki imaju dodatne
materijale.

<sect1>Nemam pristup FTP-u. Gdje da nabavim Linux?<label id="Nemam pristup
FTP-u. Gdje da nabavim Linux?"><p>

Vjerojatno je najjednostavnije naći prijatelja koji ima FTP pristup. Ako u
blizini postoji udruga korisnika Linuxa, možda će vam oni pomoći.

Ako imate razumno dobru e-mail vezu, možete pokušati s FTP-preko-maila
poslužiteljima na <htmlurl
url="mailto:ftpmail@ftp.sunet.se"
name="ftpmail@ftp.sunet.se">, <htmlurl
url="mailto:ftpmail@garbo.uwasa.fi" name="ftpmail@garbo.uwasa.fi"> ili
<htmlurl url="mailto:ftpmail@ftp.uni-stuttgart.de"
name="ftpmail@ftp.uni-stuttgart.de">.

Linux možete nabaviti i tradicionalnom poštom na CD-ROM-u. O takvim
distribucijama govore <bf/Instalacija KAKO/, <url
url="http://www.linux.hr/ldphr/">, i <bf/Distribucije KAKO/, <url
url="http://meta.mioc.hr/Distribucije-KAKO.html">.

<sect1>Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem informacije?<label id="Nemam
pristup Usenetu. Gdje da dobijem informacije?"><p>

Bilten <tt/comp.os.linux.announce/ može se dobiti slanjem riječi
``subscribe'' (bez navodnika) kao tijela poruke na <htmlurl
url="mailto:linux-announce-REQUEST@news-digests.mit.edu"
name="linux-announce-REQUEST@news-digests.mit.edu">. Toplo preporučam
pretplaćivanje na tu listu jer ona pruža važne informacije i dokumentaciju
o Linuxu.

Molim vas, za preplatu koristite <tt/-request/ adrese; poruka poslana na
drugu adresu šalje se u Usenet grupu.<!-- ROTFL. Pitam se zašto ju zovu
moderiranom. -->

<sect1>Koje su mailing liste?<label id="Koje su mailing liste?"><p>

Oni koji razvijaju Linux sada uglavnom koriste Majordomo poslužitelj na
<htmlurl url="mailto:majordomo@vger.rutgers.edu"
name="majordomo@vger.rutgers.edu">. Pošaljite poruku s riječju ``lists'' (bez
navodnika) u tijelu za popis svih tamošnjih listi; dodajte red s riječju
"help" za standardnu Majordomovu datoteku s uputstvima o pretplaćivanju i
otkazivanju pretplate.

Većina tih listi se koristi za rasprave o tehničkim problemima
u razvoju Linuxa i budućem razvoju. Nisu namijenjene pitanjima novih
korisnika.

Postoji <tt/linux-newbie/ lista gdje ``nijedno pitanje nije preglupo''.
Nažalost, izgleda da ju čita vrlo malo iskusnijih korisnika i ima vrlo
malen promet.

<sect1>Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?<label id="Da li se Usenet
grupe negdje arhiviraju?"><p>

Linux Usenet grupe arhiviraju se na <url url="http://www.dejanews.com/">,
<url url="http://www.reference.com"> i <url
url="http://altavista.digital.com">.

<url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-announce.archive/">
sadrži arhive <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce">. One se prenose s <url
url="ftp://src.doc.ic.ac.uk/usenet">, gdje su arhivirane i <htmlurl
url="news:comp.os.linux" name="comp.os.linux">, <htmlurl
url="news:comp.os.linux.development.apps"
name="comp.os.linux.development.apps"> i <htmlurl
url="news:comp.os.linux.development.system"
name="comp.os.linux.development.system">.

``Lako dostupna'' WWW arhiva <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce"> na <url
url="http://www.leo.org/archiv/linux/archiv/ann_index.html"> podržava
pretraživanje i pregledavanje.

<sect>Kompatibilnost s drugim operacijskim sustavima.<label
id="Kompatibilnost s drugim operacijskim sustavima."><p>

<sect1>Može li Linux dijeliti disk s DOS-om? OS/2? 386BSD? Windows 95?<label
id="Moze li Linux dijeliti disk s DOS-om? OS/2? 386BSD? Windows 95?"><p>

Da. Linux koristi standardni MS-DOS način particioniranja, pa vaš disk može
dijeliti s drugim operacijskim sustavima. Primjetit ćete, međutim, da
mnogi drugi operacijski sustavi možda nisu baš kompatibilni. Na primjer,
DOS-ov <tt/FDISK.EXE/ i <tt/FORMAT.EXE/ ponekad prepišu podatke na Linux
particiji jer ponekad netočno koriste podatke iz boot sektora particije
umjesto particijske tabele.

Kako bi takve programe u tome spriječili, pametno je nulirati -- pod Linuxom
-- početak particije koju ste napravili prije nego je pod MS-DOS-om -- ili
nečim drugim -- formatirate. Napišite:
<verb>
dd if=/dev/zero of=/dev/hdXY bs=512 count=1
</verb>
gdje je <tt/hdXY/ odgovarajuća particija; dakle, <tt>/dev/hda1</> za prvu
particiju na prvom (IDE) disku.

Linux može čitati i pisati datoteke na vašim DOS i OS/2 FAT particijama i
disketama koristeći ili DOS datotečni sustav ugrađen u kernel ili mtools. U
kernelu postoji podrška za datotečni sustav VFAT kojeg koriste Windows 9x i
Windows NT.

Izvještaji kažu kako postoji OS/2 driver pod GPL-om koji čita i piše Linux
ext2 particije.

Za informacije o podršci za FAT32 particije pogledajte <url
url="http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html">.

Pogledajte <ref id="Kakav softver Linux podrzava?" name="Kakav softver
Linux podržava?"> za detalje i stanje emulatora DOS, MS Windows i System V
programa.

Također pogledajte <ref id="Moze li Linux pristupati Amiginom datotecnom
sustavu?" name="Može li Linux pristupati Amiginom datotečnom sustavu?">,
<ref id="Moze li Linux pristupati Macintoshevom datotecnom sustavu?"
name="Može li Linux pristupati Macintoshevom datotečnom sustavu?">, <ref
id="Moze li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?" name="Može li Linux
pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?"> i <ref id="Moze li
Linux pristupati SMB datotecnom sustavu?" name="Može li Linux pristupati
SMB datotečnom sustavu?">.

Glasine kažu da je NTFS podrška u razvoju, a trebala bi podržavati sažimanje
kao standardnu mogućnost.

<sect1>Kako pristupiti datotekama na DOS particiji ili disketi?<label
id="Kako pristupiti datotekama na DOS particiji ili disketi?"><p>

Koristite DOS datotečni sustav; dakle, napišite na primjer:
<verb>
mkdir /dos
mount -t msdos -o conv=text,umask=022,uid=100,gid=100 /dev/hda3 /dos
</verb>

Ako je to disketa, ne zaboravite je demontirati prije vađenja!

Za kontrolu automatske konverzije kraja reda te izgled dozvola i vlasništva
datoteka na DOS datotečnom sustavu pod Linuxom možete koristiti opcije
<tt>conv=text/binary/auto</tt>, <tt>umask=bbb</tt>, <tt/uid=bbb/ i
<tt/gid=bbb/. Ako svoj DOS datotečni sustav montirate stavljajući ga u
<file>/etc/fstab</file>, tamo možete dopisati opcije (razdvojene zarezom)
umjesto <tt/defaults/.

A možete i koristiti mtools, koje i kao izvršne datoteke i u izvornom kodu
možete naći na FTP arhivama -- <ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux
materijale?" name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">.

Postoji zakrpa za kernel (znana kao <bf/fd-patches/) koja omogućava
korištenje disketa s nestandardnim brojem traka i/ili sektora; uključen je u
1.1 seriju kernela za alfa testiranje.

<sect1>Da li Linux podržava sažete ext2 datotečne sustave?<label id="Da li
Linux podrzava sazete ext2 datotecne sustave?"><p>

Odnedavno da. Informacije o tome nalaze se na <url
url="http://www.netspace.net.au/~reiter/e2compr/">.

Također postoji WWW stranica za e2compr zakrpe. Kod je još uvijek
eksperimentalan, a sastoji se od zakrpa za 2.0 i 2.1 kernele. Za više
informacija o projektu, kao i najnovije zakrpe, te adresu mailing liste,
pogledajte <url url="http://debs.fuller.edu/e2compr/">.

&lsqb;Roderich Schupp&rsqb;

zlibc je program koji postojećim aplikacijama omogućava čitanje sažetih (GNU
gzipom) datoteka kao da nisu sažete. Pogledajte u <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/libs/">. Autor je Alain Knuff.

Također postoji driver za sažimanje blok uređaja, ``Double'', kojeg je
napisao Jean-Marc Verbavatz, a omogućava sažimanje u letu u kernelu. Izvorni
kod se nalazi na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/patches/diskdrives/">. Ovaj program
uz datoteke sažima i inodeove i informacije o direktorijima, pa će bilo
kakav kvar na datotečnom sustavu vjerojatno biti ozbiljan.

Također postoji paket imena tcx (<bf/T/ransparently <bf/C/ompressed
<bf/E/xecutables -- transparentno sažete izvršne datoteke) koji vam
omogućava komprimiranje rjeđe korištenih izvršnih datoteka, koje će se
privremeno dekomprimirati pri korištenju. Nalazi se na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/compress/">.

<sect1>Mogu li koristiti svoj Stacker/DBLSPC/itd. DOS disk?<label id="Mogu
li koristiti svoj Stacker/DBLSPC/itd. DOS disk?"><p>

Donedavno, ne tako lako. DOS 6.x sažetom disku možete pristupati iz DOS
emulatora (pitanje <ref id="Kakav softver Linux podrzava?" name="Kakav
softver Linux podržava?">), no to je teže od pristupanja normalnom DOS
disku preko kernel DOS opcije, modula ili mtoolsa.

Nedavno dodan paket, dmsdos, čita i piše na sažete datotečne
sustave kao što su DoubleSpace/DriveSpace u MS-DOS-u 6x i Win95, te Stacker
verzije 3 i 4. U arhivama se nalazi na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Filesystem/dosfs/">.

Postoji modul za Linux kernel koji omogućava samo-za-čitanje pristup sažetom
disku. Potražite ga u <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/filesystems/dosfs/">.

<sect1>Mogu li iz Linuxa pristupati OS/2 HPFS particijama?<label id="Mogu li
iz Linuxa pristupati OS/2 HPFS particijama?"><p>

Da, ali Linux može samo čitati HPFS particije. Pristup HPFS datotečnom
sustavu može se uključiti pri kompajliranju kernela ili kao modul.
Pogledajte datoteku <tt>Documentation/filesystems/hpfs.txt</tt> u
distribuciji izvornog koda kernela, te <ref id="Kako nadograditi/ponovo
kompajlirati kernel?" name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">.
Nakon toga HPFS particiju možete montirati, na primjer pomoću:
<verb>
mkdir /hpfs
mount -t hpfs /dev/hda5 /hpfs
</verb>

<sect1>Može li Linux pristupati Amiginom datotečnom sustavu?<label id="Moze
li Linux pristupati Amiginom datotecnom sustavu?"><p>

Linux kernel ima podršku za Amiga Fast File System (AFFS), verziju 1.3 ili
kasniju, kao opciju pri kompajliranju i kao modul. Više informacija ima u
datoteci <tt>Documentation/filesystems/affs.txt</tt> u distribuciji izvornog
koda Linux kernela.

Pogledajte <ref id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"
name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">.

No Linux podržava samo AFFS particije na tvrdom disku. Pristup disketama
nije podržan zbog nekompatibilnosti disketnih kontrolera Amige te PC-a i
radnih stanica. Podrška za AFFS također može montirati particije koje
koristi Un*x Amiga Emulator Bernda Schmidta.

<sect1>Može li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?<label id="Moze li
Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?"><p>

Noviji kerneli mogu montirati (samo-za-čitanje) datotečni sustav UFS koji
koristi System V, Coherent, Xenix, BSD i derivacije poput SunOS-a,
FreeBSD-a, NetBSD-a i NeXTStepa. UFS podrška može se uključiti pri
kompajliranju kernela ili kao modul.

Pogledajte <ref id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"
name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">.

<sect1>Može li Linux pristupati SMB datotečnom sustavu?<label id="Moze li
Linux pristupati SMB datotecnom sustavu?"><p>

Linux podržava čitanje/pisanje na SMB diskove Windowsa for Workgrups i
Windowsa NT. Pogledajte datoteku
<tt>Documentation/filesystems/smbfs.txt</tt> iz distribucije izvornog koda
kernela te <ref id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"
name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"> u ovom
<bf/FAQ/-u.

Također postoji Samba, skup programa koji nude podršku za umrežene WfW
datotečne sustave (ako su na TCP/IP-u). Više informacija nalazi se u
datoteci <tt/README/ na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/samba/">.

WWW stranice o SMB-u nalaze se na <url
url="http://samba.anu.edu.au/samba/">.

<sect1>Može li Linux pristupati Macintoshevom datotečnom sustavu?<label id="Moze
li Linux pristupati Macintoshevom datotecnom sustavu?"><p>

Postoji skup korisničkih programa koji čitaju i pišu Macintosh Hierarchical
File System (HFS). Mogu se naći na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/disk-management">.

<sect1>Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows programe?<label
id="Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows programe?"><p>

WINE, MS Windows emulator za Linux, još nije spreman za opću distribuciju.
Ako želite pridonijeti njegovu razvoju, pratite izvještaje o stanju u
Usenet grupi <htmlurl url="news:comp.emulators.ms-windows.wine"
name="comp.emulators.ms-windows.wine">.

Također postoji FAQ, kojeg je sastavio P. David Gardner, na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/faqs/Wine-FAQ/">.

Komercijalni proizvod koji radi, poznat kao WABI, trebao bi pružiti potpunu
emulaciju MS Windowsa pod Linuxom. Nudi ga SunSoft, Inc.

U međuvremnu, ako morate raditi na MS Windows programima, najbolje je
rješenje -- bez šale -- ponovo dignuti stroj. LILO, program za dizanje
Linuxa, može dići jedan od nekoliko operacijskih sustava odabran iz
izbornika. Za detalje pogledajte LILO-ovu dokumentaciju.

LOADLIN (DOS program za učitavanje kernela Linuxa ili drugog operacijskog
sustava) je još jedan način zajedničkog postojanja Linuxa i DOS-a. LOADLIN
je izrazito zgodan kada Linux želite instalirati na treći ili četvrti disk
na sustavu (ili kada dodajete SCSI disk sustavu koji već ima IDE).

U takvim slučajevima često se događa da LILO ne može naći ili učitati kernel
na ``drugom'' disku. Tako jednostavno napravite direktorij <tt/C:\LINUX/
(ime nije bitno), u njega stavite LOADLIN i primjerak svog kernela, pa
koristite to.

LOADLIN poštuje VCPI. Win95 će se htjeti spustiti u DOS mod kod njegova
pokretanja (kao i s nekim drugim DOS programima koji rade u zaštićenom
načinu).

Ranije verzije LOADLIN-a ponekad su zahtjevale paket zvan REALBIOS.COM kojeg
je trebalo pokrenuti na (skoro) praznoj sistemskoj disketi kako bi se
mapirali REALBIOS interrupt vektori (prije učitavanja bilo kakve softverske
podrške). (Čini se da trenutne verzije ne dolaze s njim te da im nije
potreban.)

&lsqb;Jim Dennis&rsqb;

<sect1>Kako dignuti Linux iz MS-DOS-a?<label
id="Kako dignuti Linux iz MS-DOS-a?"><p>

Ako LILO ne radi, a stroj ima MS-DOS ili Microsoft Windowse, možda ste
dobili računalo koje se ne može dignuti. To se može dogoditi i nakon
nadogradnje vaše distribucije Linuxa. Ponovna instalacija LILO-a je
posljednja stvar koju instalacija napravi. Stoga je životno važno kod
instaliranja ili nadograđivanja Linuxa na stroju s dva OS-a imati u blizini
MS-DOS ili Windows rescue disketu kako biste mogli pokrenuti <tt/FDISK
-MBR/. Potom možete umjesto LILO-a koristiti <tt/LOADLIN.EXE/.

Ova <tt/CONFIG.SYS/ datoteka je jedan od mogućih načina pokretanja
<tt/LOADLIN.EXE/ i dizanja MS-DOS-a ili Linuxa.
<verb>
[menu]
menuitem=DOS, dizanje DOS-a
menuitem=LINUX, dizanje Linuxa

[LINUX]
shell=c:\redhat\loadlin.exe c:\redhat\autoboot\vmlinuz vga=5 root=/dev/hdc1 ro 

[DOS]
STACKS = 0,0
rem Ovdje idu svi ostali DOS driveri.
</verb>
Ovo stvara izbornik iz kojeg možete izravno skočiti na loadlin, prije nego
što se učitaju svi MS-DOS driveri.

Staze i opcije specifične su za određeni stroj i trebale bi biti intuitivno
očite najobičnijem promatraču. Za opcije pogledajte dokumentaciju
<tt/LOADLIN.EXE/. Ista je kao za LILO, a opcije se ionako samo predaju
kernelu.

&lsqb;Jim Harvey&rsqb;

<sect1>Kako dignuti Linux iz OS/2-ovog Boot Managera?<label
id="Kako dignuti Linux iz OS/2-ovog Boot Managera?"><p>

<enum>
<item>
Napravite particiju koristeći <tt/FDISK.EXE/ iz OS/2 (ne Linuxov fdisk).

<item>
Particiju formatirajte pod OS/2, koristeći FAT ili HPFS. To je potrebno kako
bi OS/2 znao da je particija formatirana. (Ovaj korak nije potreban za OS/2
``warp'' 3.0.)

<item>
Dodajte particiju Boot Manageru.

<item>
Dignite Linux i na particiji napravite datotečni sustav koristeći 
<tt/mkfs -t ext2/ ili <tt/mke2fs/. Na ovom koraku možete Linuxovim fdiskom,
ako želite, promijeniti vrstu nove particije na 83 (Linux Native) -- to će
nekim automatiziranim instalacijskim skriptama pomoći u njenom pronalaženju.

<item>
Na particiju instalirajte Linux.

<item>
LILO instalirajte na Linux particiju, a <em/ne/ na MBR tvrdog diska. Tako će
LILO biti boot loader drugog stupnja na samoj Linux particiji, kako bi se
pokrenuo kernel određen u LILO-ovoj konfiguracijskoj datoteci. Da bi to
radilo, stavite
<verb>
boot=/dev/hda2
</verb>
(gdje je <tt>/dev/hda2</tt> <em/particija/ s koje želite dignuti sustav) u
svoj <file>/etc/lilo/config</file> odnosno <file>/etc/lilo.config</file>.

<item>
Provjerite da li je aktivirana particija Boot Managera kako bi ga mogli
koristiti za izbor OS-a.
</enum>

Na LDP-ovim stranicama, <url url="http://sunsite.unc.edu/LDP/">, nalazi se
niz HOWTO-a na temu dizanja više OS-ova.

<sect1>Kako dijeliti swap particiju između Linuxa i MS Windowsa?<label
id="Kako dijeliti swap particiju izmedu Linuxa i MS Windowsa?"><p>

Pogledajte mini-KAKO na tu temu. Trenutno se ne održava, no možete ga naći
na <url url="http://www.linux.hr/ldphr/">.

<sect>Rad s datotečnim sustavima, diskovima i pogonima pod Linuxom<label
id="Rad s datotecnim sustavima, diskovima i pogonima pod Linuxom"><p>

<sect1>Kako natjerati Linux da radi s mojim diskom?<label id="Kako
natjerati Linux da radi s mojim diskom?"><p>

Ako imate IDE ili EIDE disk, pročitajte datoteku
<file>/usr/src/linux/drivers/block/README.ide</file> (dio izvornog koda
Linux kernela). Taj <tt/README/ sadrži dosta natuknica o IDE diskovima.
Mnogi suvremeni IDE kontroleri obavljaju prijevod između "fizičkih" i
"logičkih" cilindara/glava/sektora.

SCSI diskovima pristupa se preko linearnih brojeva blokova. BIOS izmišlja
nekakve "logičke" cilindre/glave/sektore kako bi podržao DOS.

IBM PC-kompatibilan BIOS obično neće moći pristupiti particijama koje se
šire na više od 1024 logička cilindra, što će dizanje Linux kernela s
takvih particija preko LILO-a učiniti u najboljem slučaju problematičnim.

Takve particije još uvijek možete koristiti za Linux ili druge operacijske
sustave koji kontroleru pristupaju izravno.

Preporučeno je napraviti barem jednu Linux particiju potpuno ispod granice
od 1024 logička cilindra i dizati ga s nje. Tada će druge particije biti u
redu.

Izgleda da također postoje neki problemi s novijim Ultra-DMA diskovima. Nisam
ih još dobro pregledao, no postaju vrlo čest problem na SVLUG-ovim
instal-feštama.<!-- :) Nešto bolje? --> Nije ni čudo kada disk od 8 do 12
gigabajta možete dobiti za 200 ili 300 dolara.

&lsqb;Jim Dennis&rsqb;

<sect1>Kako vratiti obrisane datoteke?<label id="Kako vratiti obrisane
datoteke?"><p>

Općenito, to je na Unixima vrlo teško izvesti zbog njihove višezadaćnosti.
Radi se na mogućnosti vraćanja obrisanoga pod ext2fsom, ali ne očekujte
previše.

Postoji više paketa koji umjesto toga pružaju nove naredbe za brisanje i
kopiranje koje obrisane datoteke stavljaju u direktorij ``koš za smeće''.
Datoteke se mogu spasiti dok se automatski ne obrišu u pozadini.

A možete i pretražiti uređaj diska koji sadrži datotečni sustav u
pitanju. Postupak je složen i morate biti logirani kao root. Ali
je moguć. Na uređaju diska izvršite grep; tj.:
<verb>
grep -b 'bilješke' /dev/hda
</verb>
Ako podaci nisu prebrisani, trebali biste ih moći vratiti tekstualnim
editorom.

&lsqb;Dave Cinege&rsqb;

<sect1>Kako promjeniti veličinu particije (bez brisanja)?<label
id="Kako promjeniti velicinu particije (bez brisanja)?"><p>

Koristite program <tt/FIPS.EXE/ za MS-DOS, uključen u većini distribucija
Linuxa.

<sect1>Postoji li program za defragmentiranje ext2fs-a itd.?<label
id="Postoji li program za defragmentiranje ext2fs-a itd.?"><p>

Da. Postoji defrag, program za defragmentiranje ext2fs, Minix i starih ext
datotečnih sustava pod Linuxom. Možete ga naći na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/filesystems/defrag-0.70.tar.gz">.

Korisnici datotečnog sustava ext2 vjerojatno mogu i bez defraga jer ext2fs
ima dodatni kod kako bi se fragmentacija u vrlo zauzetim datotečnim
sustavima smanjila.

<sect1>Kako formatirati i napraviti datotečni sustav na disketi?<label
id="Kako formatirati i napraviti datotecni sustav na disketi?"><p>

Za formatiranje 3.5 inčne, high density diskete:
<verb>
fdformat /dev/fd0H1440
mkfs -t ext2 -m 0 /dev/fd0H1440 1440
</verb>

Za 5.25 inčnu disketu na odgovarajućim mjestima koristite
<tt/fd0h1200/ i <tt/1200/. Za "B" pogon koristite <tt/fd1/ umjesto <tt/fd0/.

Opcija <tt/-m 0/ mkfs.ext2 kaže da ne čuva prostor na disku za
nadkorisnika -- obično se zadnjih 10% rezervira za roota.

Prva naredba obavlja formatiranje na niskom nivou. Druga stvara prazan
datotečni sustav. Disketu možete montirati kao i particiju na tvrdom disku i
jednostavno <tt/cp/-ati i <tt/mv/-ati datoteke, itd.

Konvencije za imenovanje uređaja općenito su jednake kao i na drugim
Unixima. Mogu se naći u <bf/Installation and Getting Started Guide/ Matta
Welsha. (Pogledajte <ref id="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
dokumentaciju?" name="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">.)
Detaljniji i tehničkiji opis nalazi se u <bf/Linux
Allocated Devices/ H. Petera Anvina, <htmlurl url="mailto:hpa@zytor.com"
name="hpa@zytor.com">, koji je u LaTeX i ASCII obliku uključen u
distribuciju izvornog koda kernela (vjerojatno u
<file>/usr/src/linux/Documentation</>) kao <tt/devices.tex/ i
<tt/devices.txt/.

<sect1>Dobivam grde poruke o inodeovima, blokovima i sličnim stvarima.<label
id="Dobivam grde poruke o inodeovima, blokovima i slicnim stvarima."><p>

Možda imate greške na datotečnom sustavu, vjerojatno uzrokovane
nepravilnim spuštanjem Linuxa prije gašenja računala ili resetiranja. Za to
vam je potreban noviji shutdown program -- na primjer onaj uključen u paket
util-linux, dostupan na <tt/sunsite/-u i <tt/tsx-11/.

Ako imate sreće, program fsck (ili e2fsck ili xfsck već prema vrsti ako
nemate automatsko fsck sučelje) će popraviti vaš datotečni sustav; ako ne,
datotečni sustav je pokojan i morat ćete ga ponovo pripremiti pomoću mkfsa
(ili mke2fsa, mkxfsa, itd.) i datoteke vratiti s rezervnih kopija.

NAPOMENA: ne pokušavajte provjeriti datotečni sustav koji je montiran za
čitanje i pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako pri dizanju niste
vidjeli
<verb>
   VFS: mounted root ... read-only
</verb>

<sect1>Moj swap ne radi.<label id="Moj swap ne radi."><p>

Pri dizanju sustava (odnosno kad ručno uključite swap) trebali bi vidjeti
<verb>
        Adding Swap: NNNNk swap-space
</verb>
Ako uopće ne dobijete poruku, vjerojatno vam nedostaje <tt/swapon -av/
(naredba koja uključuje swap) u <file>/etc/rc.local</file> odnosno
<tt>/etc/rc.d/*</tt> (skripte za dizanje sustava), ili ste zaboravili dodati
zapis u <file>/etc/fstab</file>, na primjer:
<verb>
        /dev/hda2       none       swap       sw
</verb>

Ako vidite
<verb>
        Unable to find swap-space signature
</verb>
zaboravili ste pokrenuti mkswap. Za detalje pogledajte man stranicu; radi
prilično slično mkfs-u.

free bi, uz slobodnu memoriju, trebao prikazati:
<verb>
             total       used       free
Swap:        10188       2960       7228
</verb>

&lsqb;Andy Jefferson&rsqb;

Za detaljne upute o pripremi swap područja pogledajte <bf/Instalacija KAKO/.

<sect1>Kako maknuti LILO da se opet diže DOS?<label id="Kako maknuti LILO da
se opet dize DOS?"><p>

Koristeći DOS (MS-DOS 5.0 ili noviji, ili OS/2), napišite <tt>FDISK
/MBR</tt> (što nije dokumentirano). To će vratiti standardni MS-DOS MBR. Ako
imate DR-DOS 6.0, normalno uđite u FDISK i zatim odaberite opciju
<tt/Re-write Master Boot Record/.

Ako nemate MS-DOS ili DR-DOS treba vam boot sektor kojeg je LILO snimio kad
ste ga instalirali. Sačuvali ste ga, zar ne? Vjerojatno se zove
<tt/boot.0301/ ili nešto slično. Napišite
<verb>
dd if=boot.0301 of=/dev/hda bs=445 count=1
</verb>
(odnosno <tt>/dev/sda</> ako koristite SCSI disk). Budite pažljivi jer to vam može
obrisati i particijsku tabelu! Ako ste očajni, možete koristiti
<verb>
dd if=/dev/zero of=/dev/hda bs=512 count=1
</verb>
To će potpuno obrisati particijsku tabelu i boot sektor: zatim možete svojim
omiljenim programom ponovo formatirati disk. Ali to će sadržaj vašeg diska
ostaviti nedostupnim -- izgubit ćete sve ako niste stručnjak.

Primjetite da DOS MBR diže (jednu!) particiju koja je označena kao aktivna.
Možda će vam trebati fdisk za postavljanje i micanje oznaka aktivnosti na
odgovarajućim particijama.

<sect1>Zašto ne mogu koristiti fdformat osim kao root?<label id="Zasto ne
mogu koristiti fdformat osim kao root?"><p>

Poziv sustava za formatiranje diskete smije koristiti samo root, bez obzira na
dozvole <tt>/dev/fd0*</tt>. Ako želite da bilo koji program može formatirati
disketu, nabavite program <tt/fdformat2/. On zaobilazi problem pošto je
set-uid na roota.<!-- fdformat je zamijenio superformat. -->

<sect1>Moje ext2fs particije provjeravaju se kod svakog dizanja
sustava.<label id="Moje ext2fs particije provjeravaju se kod svakog dizanja
sustava."><p>

Pogledajte <ref id="EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem."
name="EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.">.

<sect1>Ne mogu pisati na svoj root datotečni sustav!<label id="Ne mogu
pisati na svoj root datotecni sustav!"><p>

Ponovo ga montirajte. Ako je <file>/etc/fstab</> točan, jednostavno
napišite <tt>mount -n -o remount /</>. Ako je <file>/etc/fstab</>
pogrešan, morate zadati ime uređaja te možda i vrstu: dakle, <tt>mount -n -o
remount -t ext2 /dev/hda2 /</tt>. Kako bi razumjeli kako ste došli u takvo
stanje, pogledajte <ref id="EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem."
name="EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.">.

<sect1>Imam ogroman /proc/kcore! Mogu li ga obrisati?<label id="Imam ogroman
/proc/kcore! Mogu li ga obrisati?"><p>

Nijedna od datoteka u <file>/proc</> zapravo ne postoji -- sve ih je
``izmislio'' kernel kako bi vam pružio informacije o sustavu ne zauzimajući
pritom prostor na tvrdom disku.

<file>/proc/kcore</file> je drugo ime za memoriju u vašem računalu;
veličina mu je jednaka veličini vašeg RAM-a, a ako ga počnete čitati kao
datoteku, kernel će čitati memoriju.

<sect1>Moj AHA1542C ne radi s Linuxom.<label id="Moj AHA1542C ne radi s
Linuxom."><p>

Opcija koja omogućava diskove s više od 1024 cilindra potrebna je samo kao
zaobilazno rješenje za nesposobnost PC kompatibilnih BIOS-a i trebalo bi je
<em/ugasiti/ pod Linuxom. Za starije Linux kernele treba ugasiti većinu
``naprednih'' BIOS opcija -- sve osim one o pretraživanju sabirnice za
uređaje s kojih se sustav može dići.

<sect>Portiranje, kompajliranje i nabavljanje programa<label id="Portiranje,
kompajliranje i nabavljanje programa"><p>

<sect1>Kako se programi kompajliraju?<label id="Kako se programi
kompajliraju?"><p>

Većina programa za Linux napisana je u C-u i kompajlirana kompajlerom GNU C.
GCC je dio svake distribucije Linuxa. Najnovija verzija kompajlera,
dokumentacije i zakrpa nalaze se na <url url="ftp://ftp.gnu.org/pub/gnu/">.

Programi napisani u C++ moraju se kompajlirati kompajlerom GNU G++, koji je
također uključen u distribucije Linuxa i dostupan na istom mjestu kao i GCC.

Za kompajliranje kernela verzije 2.0.x potreban vam je GCC verzije 2.7.2.x.
Pokušavanje kompajliranja Linux kernela drugim kompajlerom, kao što je GCC
2.8.x, EGCS ili PGCC, može uzrokovati probleme dok se ne srede zavisnosti
koda o 2.7.2.x kompajlerima.

Informacije o kompajleru EGCS nalaze se na <url
url="http://egcs.cygnus.com">.

Primjetite da ljudi koji razvijaju kernel za sada ne odgovaraju na zahtjeve
za ispravkama grešaka u kernelima verzije 2.0.x, nego se usredotočuju na
razvoj verzija  2.1.x.

&lsqb;J. H. M. Dassen&rsqb;

<sect1>Kako instalirati GNU programe?<label
id="Kako instalirati GNU programe?"><p>

Na ispravno instaliranom sustavu instalacija GNU softverskog paketa se
sastoji od četiri koraka.

<itemize>
<item>Stavite izvornu .tar.gz arhivu u direktorij <file>/usr/src/</> ili
gdje već održavate svoje izvorne datoteke, te od-tar-ajte i od-gzip-ajte
paket naredbom
<verb>
tar zxvf ime-paketa.tar.gz
</verb>

<item>Pokrenite skriptu <tt>./configure</> u najvišem direktoriju otpakirane
izvorne arhive uz kojegod vama potrebne argumente. Opcije koje
<tt/configure/ prepoznaje obično su opisane u datoteci <tt/INSTALL/ ili
<tt/README/.

<item>Pokrenite <tt/make/. To će iz izvornog koda izgraditi izvršni program
(ili programe) i može potrajati nekoliko minuta ili sati, ovisno o
brzini računala i veličini paketa.

<item>Pokrenite <tt/make install/. To će u odgovarajuće direktorije
instalirati dobivene izvršne i konfiguracijske datoteke te librarye.
</itemize>

<sect1>Kako portirati XXX na Linux?<label
id="Kako portirati XXX na Linux?"><p>

Unix programima obično ne treba puno portiranja. Jednostavno slijedite upute
za instalaciju. Ako ne znate -- i ne znate kako saznati -- odgovore na neka
od pitanja tokom postupka instalacije, možete pogađati, no to obično
urodi programom s greškama. U tom ćete slučaju vjerojatno bolje proći
ako nekog drugog zamolite da napravi port.

Ako imate BSD-olik program, pokušajte koristiti <tt>-I/usr/include/bsd</tt>
i <tt>-lbsd</tt> na odgovarajućim mjestima naredbi za kompajliranje.

<sect1>Što je ld.so i gdje ga nabaviti?<label id="Sto je ld.so i gdje ga
nabaviti?"><p>

ld.so dinamički učitava librarye. Svaka izvršna datoteka koja koristi
djeljene librarye nekada je imala oko 3 KB koda za pokretanje koji bi
saznao i učitao djeljene librarye. Sada je taj kod stavljen u poseban
djeljeni library, <file>/lib/ld.so</file>, gdje ga mogu naći sve izvršne
datoteke, pa on troši manje prostora na disku i lakše ga je nadograditi.

ld.so se može nabaviti s <url
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/"> i njegovih mirrora. Dok
ovo pišem, najnovija verzija je <tt/ld.so.1.9.5.tar.gz/.

<file>/lib/ld-linux.so.1</file> je ista stvar za ELF (pitanje <ref id="Sto znaci sve
ovo s ELF-om?" name="Što znači sve ovo s ELF-om?">) i dolazi u istom paketu
kao i <tt/a.out/ loader.

<sect1>Kako nadograditi librarye bez raspadanja sustava?<label
id="Kako nadograditi librarye bez raspadanja sustava?"><p>

Napomena: Pri ovom postupku uvijek imajte pri ruci rescue disketu za
vjerojatan slučaj da nešto pođe krivo!

Ovaj postupak je mukotrpan, pogotovo ako nadograđujete vrlo stare librarye
kao što je libc4. No trebali bi moći zadržati libc4 na istom sustavu s libc5
libraryima koji ih još trebaju. Isto vrijedi i za nadograđivanje s libc5 na
još noviji glibc2 library.

Problem kod nadogradnje dinamičkih librarya je to što, čim izbrišete stare
librarye, alati koji vam trebaju za nadograđivanje na novu verziju ne rade.
To se može zaobići na nekoliko načina. Jedan je privremeno staviti dodatni
primjerak dinamičkih librarya, koji su u <file>/lib/</>, u
<file>/usr/lib/</> ili <file>/usr/local/lib/</>, ili neki drugi direktorij
koji je uvršen u datoteku <file>/etc/ld.so.conf</>.

Na primjer, kod nadogradnje libc5 librarya, datoteke u <file>/lib/</>
bi izgledale otprilike ovako:
<verb>
libc.so.5
libc.so.5.4.33
libm.so.5
libm.so.5.0.9
</verb>
Ovo su C i matematički libraryi. Kopirajte ih u neki direktorij koji je u
<file>/etc/ld.so.conf</>, kao što je <file>/usr/lib/</>.

<verb>
cp -df /lib/libc.so.5* /usr/lib/
cp -df /lib/libm.so.5* /usr/lib/
ldconfig
</verb>
Nemojte zaboraviti pokrenuti ldconfig kako bi se konfiguracija librarya
osvježila.

Datoteke <tt/libc.so.5/ i <tt/libm.so.5/ su simboličke veze na prave
librarye. Kod nadogradnje nove se veze neće stvoriti ako stare još uvijek
postoje, osim ako uz cp koristite opciju -f. Zbog opcije -d kopiraju se same
veze, a ne datoteke na koje one pokazuju.

Ako izravno morate prebrisati vezu na library, koristite -f opciju za ln.

Na primjer, za kopiranje novih librarya preko starih, probajte ovo. Prvo
napravite simboličku vezu na nove librarye, a zatim kopirajte i librarye i
veze u <file>/lib/</> slijedećim naredbama.
<verb>
ln -sf ./libm.so.5.0.48 libm.so.5
ln -sf ./libc.so.5.0.48 libc.so.5
cp -df libm.so.5* /lib
cp -df libc.so.5* /lib
</verb>
Opet, nakon kopiranja librarya sjetite se pokrenuti ldconfig.

Ako ste zadovoljni i sve ispravno radi, možete obrisati privremene primjerke
starih librarya iz <file>/usr/lib/</> ili gdje ste ih već kopirali.

<sect1>Je li netko portirao/kompajlirao/napisao XXX za Linux?<label id="Je
li netko portirao/kompajlirao/napisao XXX za Linux?"><p>

Najprije potražite u Linux Software Mapu -- nalazi se na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-software-map"> i drugim FTP
arhivama. Pretraga preko WWW-a može se obaviti na <url
url="http://www.boutell.com/lsm/">.

Provjerite FTP arhive (pitanje <ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?"
name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">)
-- odgovarajućim nizovima pretražite datoteke <tt/ls-lR/ ili <tt/INDEX/.

Također pogledajte <bf/Linux Projects Map/, <url
url="ftp://ftp.ix.de/pub/ix/Linux/docs/Projects-Map.gz">.

Za Linux FTP arhive postoji pretraživač, na <url
url="http://lfw.linuxhq.com/">.

Također provjerite na Freshmeat WWW stranicama, <url
url="http://www.freshmeat.net/">, koje su stvarno kul. (Pogledajte <ref
id="Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?"
name="Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?">.)

Ako ništa ne nađete, možete sami skinuti izvorni kod programa i kompajlirati
ga. Pogledajte <ref id="Kako portirati XXX na Linux?" name="Kako portirati
XXX na Linux?">. Ako je to veći paket
koji zahtjeva portiranje, pošaljite poruku u <htmlurl
url="news:comp.os.linux.development.apps"
name="comp.os.linux.development.apps">.

Ako kompajlirate veći program, molim vas, pošaljite ga na jednu ili više FTP
arhiva, uz poruku na <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce"> (svoju poruku predajte na <htmlurl
url="mailto:linux-announce@news.ornl.gov"
name="linux-announce@news.ornl.gov">).

Ako tražite aplikaciju, netko je vjerojatno već napisao besplatnu verziju.
<bf/<htmlurl url="news:comp.sources.wanted" name="comp.sources.wanted"> FAQ/
ima upute za traženje izvornog koda.

<sect1>Mogu li koristiti kod ili kompajler kompajliran za 486 na svojoj 386?
<label id="Mogu li koristiti kod ili kompajler kompajliran za 486 na svojoj 386?"><p>

Da, ako to nije kernel.

GCC-ova opcija <tt/-m486/ koja se koristi pri kompajliranju izvršnih datoteka
za x486 strojeve mijenja samo određene optimizacije. To rezultira u malčice
većim datotama koje rade ponešto brže na 486. No, još uvijek dobro rade na
386, uz manje pogoršanje performansi.

Međutim, od verzije 1.3.35 kernel koristi instrukcije specifične za 486 ili
Pentium ako je konfiguriran za 486 ili Pentium, pa ga se ne može koristiti
na 386.

GCC se može konfigurirati za 386 ili 486; jedina je razlika što
konfiguriranje za 386 <tt/-m386/ čini predodređenim, a konfiguriranje za 386
predodređenim čini <tt/-m486/; u svakom slučaju može ih se nadjačati
prilikom kompajliranja ili mijenjanjem
<tt>/usr/lib/gcc-lib/i*-linux/n.n.n/specs</tt>.

Postoji alfa verzija GCC-a koja zna dobro optimizirati za 586, ali je
prilično nepouzdana, osobito kod visokih optimizacija. Pentium GCC može se
naći na <tt/tsx-11.mit.edu/ u <url
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/ALPHA/pentium-gcc/"
name="/pub/linux/ALPHA/pentium-gcc/">. Preporučio bih korištenje običnog 486
GCC-a; čuo sam da korištenje <tt/-m386/ daje kod koji bolje odgovara
Pentiumu ili je barem malčice manji.

<sect1>Što znači gcc -O6?<label id="Sto znaci gcc -O6?"><p>

Za sada isto što i <tt/-O2/ (GCC 2.5) ili <tt/-O3/ (GCC 2.6, 2.7). Bilo koji
broj veći od toga za sada radi istu stvar. <tt/Makefileovi/ novijih kernela
koriste <tt/-O2/, pa bi vjerojatno trebali i vi.

<sect1>Gdje su linux/*.h i asm/*.h?<label id="Gdje su linux/*.h i
asm/*.h?"><p>

Datoteke <file>/usr/include/linux</> i <file>/usr/include/asm</> su često
simboličke veze na direktorije u kojima su kernel headeri. Oni se obično
nalaze u <tt>/usr/src/kernel*/</>.

Ako nemate izvorni kod kernela, skinite ga -- pogledajte <ref id="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?" name="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">.

Zatim pomoću <tt/rm/ izbrišite bilo kakvo smeće i preko <tt/ln/ napravite
veze:
<verb>
rm -rf /usr/include/linux /usr/include/asm
ln -sf /usr/src/linux/include/linux /usr/include/linux
ln -sf /usr/src/linux/include/asm /usr/include/asm
</verb>
<file>/usr/src/linux/include/asm</file> je simbolička veza na
asm-&lt;arh&gt; direktorij specifičan za određenu arhitekturu -- ako imate
svježe otpakiran izvorni kod kernela, morate napraviti simboličke veze.
Također, kod svježe otpakiranog kernela morate pokrenuti <tt/make config/
kako bi se stvorio <tt>linux/autoconf.h</tt>.

<sect1>Dobivam greške kod kompajliranja kernela.<label id="Dobivam greske
kod kompajliranja kernela."><p>

Pogledajte prethodno pitanje o zaglavnim datotekama.

Nemojte zaboraviti kod primjenjivanja zakrpe na kernel koristiti opciju
<tt/-p0/ ili <tt/-p1/: inače bi zakrpa mogla biti krivo primjenjena.
Za detalje pogledajte man stranicu patcha.

<tt/ld: unrecognised option `-qmagic'/ znači da vam treba noviji linker iz
<url url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/">, u datoteci
<tt/binutils-2.8.1.0.1.bin.tar.gz/.

<sect1>Kako napraviti djeljeni library?<label id="Kako napraviti djeljeni
library?"><p>

Na ELF-u,
<verb>
gcc -fPIC -c *.c
gcc -shared -Wl,-soime,libfoo.so.1 -o libfoo.so.1.0 *.o
</verb>
Ako imate a.out, nabavite <tt/tools-n.nn.tar.gz/ s <tt/tsx-11.mit.edu/ u
<htmlurl
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/src/"
name="/pub/linux/packages/GCC/src/">. Dolazi s dokumentacijom koja će vam
objasniti što treba napraviti. Primjetite da su a.out djeljeni libraryi
vrlo složena stvar. Razmislite o nadogradnji na ELF. Pogledajte <bf/ELF
HOWTO/ na <url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/">.

<sect1>Moje izvršne datoteke su (vrlo) velike.<label id="Moje izvrsne
datoteke su (vrlo) velike."><p>

Na ELF kompajleru (pogledajte <ref id="Sto znaci sve ovo s ELF-om?"
name="Što znači sve ovo s ELF-om?">)
najčešći uzrok velikih izvršnih datoteka je nedostatak odgovarajuće .so
veze na korišteni library. Na svaki library kao što je <tt/libc.so.5.2.18/
trebala bi postojati odgovarajuća veza, odnosno <tt/libc.so/.

Uz a.out kompajler najčešći uzrok velikih izvršnih datoteka je <tt/-g/,
opcija linkera (kompajlera). To daje (uz informacije za pronalaženje grešaka)
program koji je statički vezan, tj. takav koji u sebi sadrži C library
umjesto korištenja dinamičkih veza.

Druge stvari koje bi trebalo istražiti su <tt/-O/ i <tt/-O2/, koje uključuju
optimiziranje (pogledajte dokumentaciju GCC-a) i <tt/-s/ (odnosno naredba
strip) koji u izvršnoj datoteci briše informacije o simbolima (tako čineći
traženje grešaka potpuno nemogućim).

Možda ćete na vrlo malim izvršnim datotekama koristiti <tt/-N/ (manje od 8
KB uz <tt/-N/), ali to ne činite ako ne razumijete njegov utjecaj na brzinu,
a pogotovo ne na demonima.

<sect1>Podržava li Linux višenitnost ili lakše procese?<label id="Podrzava
li Linux visenitnost ili lakse procese?"><p>

Uz Unixov model višezadaćnosti koji uključuje teže procese, što je naravno
dio standardnog kernela Linuxa, ima nekoliko implementacija lakših procesa
ili niti. Noviji kerneli koriste model niti kthreads. Također, za Linux
postoje ovi paketi:

<itemize>
<item>GNU glibc2 za Linux ima opcionalnu podršku za niti. Arhiva se nalazi na
istom mjestu gdje i glibc2, <url url="ftp://ftp.gnu.org/pub/gnu/">.

<item>Na <url url="ftp://sipb.mit.edu/pub/pthread/"> ili
<url url="ftp://ftp.ibp.fr/pub/unix/threads/pthreads/">.
Dokumentacija nije u paketu, ali se može naći na WWW-u, na <url
url="http://www.mit.edu:8001/people/proven/home&lowbar;page.html">.
Noviji Linux libc-ovi sadrže izvorni kod pthreadsa; GNU Ada kompajler iz
<url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/lang/ada/gnat-3.01-linux+elf.tar.gz">
sadrži izvršne datoteke koje su dobivene iz tog izvornog koda.

<item>Na <url url="ftp://ftp.cs.washington.edu/pub/qt-001.tar.Z"> nalazi se
QuickThreads. Više je informacija u tehničkom izvještaju, na istom mjestu u
<htmlurl url="ftp://ftp.cs.washington.edu/tr/1993/05/UW-CSE-93-05-06.PS.Z"
name="/tr/1993/05/UW-CSE-93-05-06.PS.Z">.

<item>Na <url url="ftp://gummo.doc.ic.ac.uk/rex/"> nalazi se lwp, vrlo
minimalna implementacija.

<item>Na <url url="ftp://ftp.cs.fsu.edu/pub/PART/"> nalazi se implementacija
Ade. Korisna je zbog velike količine PostScript dokumentacije koja će vam
pomoći u dubljem shvaćanju višenitnosti. Ovo se ne može koristiti izravno
pod Linuxom.
</itemize>

Za detalje kontaktirajte autore paketa.

<sect1>Gdje se nalazi lint za Linux?<label id="Gdje se nalazi lint za
Linux?"><p>

Otprilike jednaka funkcionalost ugrađena je u GCC. Za većinu korisnih
dodatnih upozorenja koristite opciju <tt/-Wall/. Za više detalja
pogledajte priručnik GCC-a (u Emacsu pritisnite ctrl-h, zatim i, pa
odaberite GCC).

Postoji besplatan program, lclint, koji radi otprilike isto što i
tradicionalni lint. Najava i izvorni kod mogu se naći na <url
url="ftp://larch.lcs.mit.edu/pub/Larch/lclint/">; na WWW-u pogledajte <url
url="http://larch-www.lcs.mit.edu:8001/larch/lclint.html">.

<sect1>Gdje se nalazi kermit za Linux?<label id="Gdje se nalazi kermit za
Linux?"><p>

Kermit se distribuira pod ne-GPL licencom koja uvjete njegove distribucije
čini ponešto različitim. Izvorni kod i neke izvršne datoteke mogu se naći na
<htmlurl url="ftp://kermit.columbia.edu/" name="kermit.columbia.edu">.

WWW stranica Columbia University Kermit projekta je <url
url="http://www.columbia.edu/kermit">.

<sect>Rješenja čestih sporednih problema.<label id="Rjesenja cestih
sporednih problema."><p>

<sect1>free izbacuje core.<label id="free izbacuje core."><p>

Od Linuxa 1.3.57 format <file>/proc/meminfo</file> se promijenio tako da ga
implementacija freea više ne razumije.

Nabavite najnoviju verziju sa <tt/sunsite.unc.edu/ u <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Status/ps/procps-0.99.tgz"
name="/pub/Linux/system/Status/ps/procps-0.99.tgz">.

<sect1>Sat mi je vrlo netočan.<label id="Sat mi je vrlo netocan."><p>

U vašem računalu postoje dva sata. Hardverski (CMOS) sat radi čak i kada je
računalo ugašeno i koristi se pri dizanju sustava i u DOS-u (ako ga
koristite). Obično vrijeme sustava, koje pokazuje i mijenja date, održava
kernel dok Linux radi.

Vrijeme na CMOS satu možete vidjeti ili bilo koji sat namjestiti po onom
drugom pomoću programa <tt>/sbin/clock</> -- pogledajte man stranicu
za clock(8).<!-- Zamijenio ga hwclock(8). -->

Ima raznih drugih programa koji mogu ispraviti jedan ili oba sata
radi protjecanja vremena ili vremena prijenosa preko mreže. Neki od njih
možda su već instalirani na vašem sustavu. Potražite adjtimex (ispravlja
proticanje), netdate i getdate (jednostavno uzimaju vrijeme s mreže) ili
xntp (točan, mrežni demon za vrijeme s mnogim mogućnostima).

<sect1>Set-uid skripte ne rade.<label id="Set-uid skripte ne rade."><p>

Upravo tako. Ta je mogućnost namjerno isključena u Linux kernelu jer su
set-uid skripte gotovo uvijek sigurnosna rupa. Sudo i SuidPerl nude više
sigurnosti od set-uid skripti ili izvršnih datoteka, pogotovo ako su izvršne
dozvole ograničene na nekog korisnika ili grupu.

Ako želite saznati zašto su set-uid skripte sigurnosna rupa, pročitajte
<bf/<htmlurl url="news:comp.unix.questions"
name="comp.unix.questions"> FAQ/.

<sect1>Slobodna memorija koju prijavljuje free stalno se smanjuje.<label
id="Slobodna memorija koju prijavljuje free stalno se smanjuje."><p>

Brojka <bf/free/ koju free ispisuje ne uključuje memoriju koja se koristi
kao disk buffer cache -- pokazanu u stupcu <bf/buffers/. Ako želite znati
koliko je memorije stvarno slobodno zbrojite <bf/free/ i <bf/buffers/ --
novije verzije freea za to ispisuju dodatni red.

Disk buffer cache počinje rasti odmah nakon dizanja Linuxa zbog učitavanja
sve više programa i korištenja sve više datoteka koje se keširaju. Nakon
nekog će se vremena stabilizirati.

<sect1>Kada dodam više memorije, sustav se užasno uspori.<label id="Kada dodam
vise memorije, sustav se uzasno uspori."><p>

To je čest simptom neuspjeha u keširanju dodatne memorije. Točan problem
ovisi o vašoj matičnoj ploči.

Nekad morate uključiti keširanje određenih dijelova u svom BIOS setupu. U
CMOS setupu potražite opciju za keširanje nove memorije koja je trenutno
isključena. Izgleda da je to najčešće na '486.

Ponekad SIMM-ovi moraju biti u određenim utičnicama da bi se keširali.

Ponekad morate podesiti jumpere da bi se uključilo keširanje.

Neke matične ploče ne keširaju sav RAM ako imate više RAM-a u odnosu na keš
nego što bi one očekivale. Obično će puni 256 KB keš riješiti takav problem.

Ako dvojite, provjerite priručnik svoje matične ploče. Ako još uvijek ne
možete popraviti stvar jer je dokumentacija nedovoljna, pošaljite poruku u
<htmlurl url="news:comp.os.linux.hardware" name="comp.os.linux.hardware">
saa <em/svim/ detaljima -- proizvođač, broj modela, datum, itd. tako da je
drugi korisnici Linuxa izbjegnu.

<sect1>Neki programi (tj. xdm) ne daju mi da se logiram.<label id="Neki
programi (tj. xdm) ne daju mi da se logiram."><p>

Vjerojatno koristite ne-shadow programe sa shadow lozinkama.

Ako je tako, morate nabaviti ili kompajlirati shadow verziju programa u
pitanju. Programi za rad sa shadow lozinkama mogu se naći na
<url url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/sources/usr.bin/shadow-*">. Tamo je
izvorni kod; izvršne datoteke vjerojatno ćete naći u <htmlurl
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/binaries/usr.bin/"
name="/pub/linux/binaries/usr.bin">.

<sect1>Neki programi puštaju me da se logiram bez lozinke.<label id="Neki
programi pustaju me da se logiram bez lozinke."><p>

Vjerojatno imate isti problem kao u <ref id="Neki programi (tj. xdm) ne daju
mi da se logiram." name="Neki programi (tj. xdm) ne daju mi da se logiram.">,
uz dodatnu komplikaciju:

Ako koristite shadow lozinke, u polje za lozinku <file>/etc/passwd</file>
stavite slovo x ili zvjezdicu za svaki račun, tako da program koji ne zna za
shadow lozinke ne misli da je to račun bez lozinke i pušta svakog unutra.

<sect1>Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...<label id="Stroj mi
postane jako spor ako pokrenem GCC/X/..."><p>

Možda imate premalo prave memorije. Ako imate manje RAM-a od
zbroja svih programa na kojima istovremeno radite, Linux će umjesto njega
koristiti tvrdi disk i strašno se usporiti. U tom slučaju, rješenje je ne
pokretati toliko stvari odjednom ili kupiti više memorije. Nešto memorije
možete dobiti kompajliranjem i korištenjem kernela s manje uključenih
opcija. Pogledajte <ref id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"
name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">.

Koliko memorije i/ili swapa koristite možete saznati naredbom free, ili
pomoću
<verb>
cat /proc/meminfo
</verb>

Ako vam je kernel konfiguriran s ramdiskom, to je vjerojatno bačen prostor i
uzrokovat će usporavanje stvari. Koristite LILO ili rdev kako bi kernelu
rekli da ne alocira ramdisk (pogledajte dokumentaciju LILO-a ili man
stranicu rdeva).

<sect1>Mogu se logirati samo kao root.<label id="Mogu se logirati samo kao
root."><p>

Vjerojatno imate nekih problema s dozvolama ili datoteku
<file>/etc/nologin</>.

Ako je riječ o onom drugom, stavite <tt>rm -f /etc/nologin</tt> u svoje
<file>/etc/rc.local</file> ili <tt>/etc/rc.d/*</tt> skripte.

Inače provjerite dozvole svoje ljuske i bilo kojih datoteka koje se spominju
u porukama o grešci, kao i direktorija koji ih sadrže skroz do vrha stabla,
uključujući root direktorij.

<sect1>Zaslon mi je pun čudnih znakova umjesto slova.<label id="Zaslon mi je
pun cudnih znakova umjesto slova."><p>

Vjerojatno ste zabunom na konzolu poslali binarne podatke. Sredite to pomoću
<tt/echo '&bsol;033c'/. Na mnogim distribucijama Linuxa za to se brine
naredba reset.

Ako to ne pomaže, pokušajte s izravnom escape naredbom.
<verb>
echo &lt;CTRL>-&lt;V>&lt;CTRL>-&lt;O>
</verb>
To će obnoviti font na Linux konzoli. Tipke Ctrl i V pritisnite zajedno, a
ne jednu po jednu. Niz
<verb>
echo &lt;CTRL>-&lt;V>&lt;ESC>&lt;c>
</verb>
uzrokuje potpuno obnavljanje zaslona. Ako je na naredbenom retku ljuske
ostalo još nešto podataka nakon ispisa binarne datoteke, par puta pritisnite
&lt;CTRL>-&lt;C>.

&lsqb;Bernhard Gabler&rsqb;

<sect1>Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim.<label
id="Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim."><p>

Dignite sustav s diskete ili para disketa za hitne slučajeve. Na primjer,
Slackwareovog para boot i root disketa u direktoriju <tt/install/
distribucije Slackware.

Također postoje dva sam-svoj-majstor paketa za pripremanje rescue disketa
na <url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Recovery/">. Oni su
bolji jer na njima imate svoj kernel, pa ne riskirate manjak uređaja ili
datotečnih sustava.

Uđite u ljusku i montirajte svoj tvrdi disk s nečim poput
<verb>
> mount -t ext2 /dev/hda1 /mnt
</verb>
Zatim je vaš datotečni sustav dostupan pod direktorijem <tt>/mnt</> i
možete riješiti problem. Nemojte zaboraviti demontirati tvrdi disk prije
ponovnog dizanja sustava (prije toga promjenite trenutni direktorij na nešto
drugo jer će inače reći da je zauzet).

<sect1>Otkrio sam ogromnu sigurnosnu rupu u rm!<label id="Otkrio sam ogromnu
sigurnosnu rupu u rm!"><p>

Ne, niste. Očito ste novi na Unixu i treba vam dobra knjiga da shvatite kako
stvari funkcioniraju. Trag: sposobnost brisanja datoteka pod Unixom
ovisi o dozvoli za pisanje u taj direktorij.

<sect1>lpr(1) i/ili lpd(8) ne rade.<label id="lpr(1) i/ili lpd(8) ne
rade."><p>

Prvo provjerite da li je vaš <tt>/dev/lp*</tt> dobro postavljen. Njegov IRQ
(ako ga ima) i port adresa trebaju odgovarati onima na kartici tiskača.
Trebali biste moći izbaciti datoteku izravno na tiskač.
<verb>
cat datoteka >/dev/lp1
</verb>
Ako vam lpr kaže nešto kao ``mojeime@računalo: host not found'', to može
značiti da TCP/IP loopback sučelje, lo, ne radi kako treba. Loopback podrška
uključena je u većinu distribuiranih kernela. Provjerite da li se sučelje
konfigurira naredbom ifconfig. Po konvencijama s Interneta, broj mreže je
127.0.0.0, a adresa lokalnog računala 127.0.0.1. Ako je sve dobro
konfigurirano, trebali bi se moći telnet-ati na svoj stroj i dobiti
<tt/login:/.

Provjerite da li <file>/etc/hosts.lpd</> sadrži ime računala.

Ako vaš stroj ima lpd svjestan mreže, kao što je onaj koji dolazi s
LPRng-om, provjerite da li je datoteka <file>/etc/lpd.perms</> točno
konfigurirana.

Pogledajte i <bf/Printing HOWTO/ (pitanje <ref id="Gdje da nabavim HOWTO-e i
drugu dokumentaciju?" name="Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">).

<sect1>Vrijeme na datotekama s MS-DOS particija netočno se postavlja.<label
id="Vrijeme na datotekama s MS-DOS particija netocno se postavlja."><p>

Postoji greška u programu clock (često je u <file>/sbin</>). Krivo računa s
vremenskom zonom, zamjenjujući sekunde s minutama ili tako nešto. Nabavite
noviju verziju.

<sect1>Kako natjerati LILO da digne datoteku vmlinux?<label id="Kako
natjerati LILO da digne datoteku vmlinux?"><p>

U verziji kernela 1.1.80 i novijima sažeta preslika kernela koju LILO traži
premještena je u <tt>arch/i386/boot/zImage</tt>. Datoteka <tt/vmlinux/ u
root direktoriju je nesažeti kernel i nemojte ju pokušavati dignuti.

Ta promjena olakšava kompajliranje verzija za nekoliko različitih procesora
iz jednog stabla.

<sect>Kako napraviti ovo ili saznati ono...?<label id="Kako napraviti ovo
ili saznati ono...?"><p>

<sect1>Kako gledati unatrag u tekstualnom modu?<label id="Kako gledati
unatrag u tekstualnom modu?"><p>

Uz predodređenu američku mapu možete koristiti tipku &lt;SHIFT&gt; uz
&lt;PageUp&gt; i &lt;PageDown&gt; (i to one sive, a ne one na numeričkoj
tipkovnici). Ako imate nešto drugo, pogledajte u
<file>/usr/lib/keytables</>; možete premapirati tipke ScrollUp i
ScrollDown na što god želite -- na primjer, na tipke koje postoje na AT
tipkovnici s 84 tipke.

Program screen, <url
url="http://vector.co.jp/vpack/browse/person/an010455.html">, omogućava
pretraživanje već prikazanog teksta i ``slikanje'' tekstualnih zaslona.

Količinu teksta ne možete povećati jer se on pohranjuje u video memoriji.
Međutim, možda ćete dobiti više u svakoj virtualnoj konzoli ako smanjite
njihov ukupni broj. Pogledajte <tt>linux/tty.h</tt>.

<sect1>Kako se prebacuje između virtualnih konzola? Kako ih uključiti?<label
id="Kako se prebacuje izmedu virtualnih konzola? Kako ih ukljuciti?"><p>

U tekstualnom modu pritisnite lijevi &lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt; do
&lt;ALT&gt;-&lt;F12&gt; za prebacivanje na <tt/tty1/ do <tt/tty12/; desni
&lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt; daje <tt/tty13/ itd. Za prebacivanje iz X Windowa
trebate pritisnuti &lt;CTRL&gt;-&lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt;, itd.;
&lt;ALT&gt;-&lt;F5&gt; ili što već vratit će vas natrag.

Ako želite koristiti VC za obični login, uvrstite ju u <file>/etc/inittab</>
koji kontrolira koji terminali i virtualne konzole imaju login promptove.
Napomena: X-u treba barem jedan slobodan VC kako bi se pokrenuo.

<sect1>Kako postaviti vremensku zonu?<label id="Kako postaviti vremensku
zonu?"><p>

Uđite u direktorij <file>/usr/lib/zoneinfo</>; ako ga nemate, nabavite
paket timezone. Izvorni kod nalazi se na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/admin/time/timesrc-1.2.tar.gz">.

Zatim napravite simboličku vezu <tt/localtime/ koja pokazuje na jednu od
datoteka u tom direktoriju (ili poddirektoriju), te još jednu,
<tt/posixrules/, koja pokazuje na <tt/localtime/. Na primjer:
<verb>
ln -sf Europe/Zagreb localtime
ln -sf localtime posixrules
</verb>
Ta će promjena vrijediti odmah -- isprobajte <tt/date/(1).

Man stranica za tzset opisuje postavljanje vremenske zone. Neki programi
prepoznaju varijablu okružja TZ, no to je po POSIX-u pogrešno.

Također provjerite da je sat vašeg Linux kernela postavljen na točno
GMT vrijeme -- napišite <tt/date -u/ i provjerite da li se prikazuje
točno UTC vrijeme. (Pogledajte <ref id="Sat mi je vrlo netocan."
name="Sat mi je vrlo netočan.">).

<sect1>Koju verziju Linuxa i ime računala koristim?<label id="Koju verziju
Linuxa i ime racunala koristim?"><p>

Napišite
<verb>
uname -a
</verb>

<sect1>Kako isključiti ili uključiti izbacivanja corea?<label id="Kako
iskljuciti ili ukljuciti izbacivanja corea?"><p>

Pomoću naredbe ulimit u bashu, limit u tcshu ili rlimit u kshu. Za detalje
pogledajte odgovarajuće man stranice.

To utječe samo na programe pokrenute iz te ljuske (izravno ili neizravno), a
ne na cijeli sustav.

Ako želite uključiti ili isključiti izbacivanje <tt/core/ za sve procese,
možete promijeniti predodređeno stanje u <tt>linux/sched.h</> --
pogledajte definiciju za <tt/INIT&lowbar;TASK/ te <tt>linux/resource.h</>.

<sect1>Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?<label id="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"><p>

Pročitajte <bf/Kernel HOWTO/ ili <tt/README/ koji dolazi s distribucijom
kernela na <url url="ftp://ftp.cs.helsinki.fi/pub/Software/Linux/Kernel/">
i njegovim mirrorima (pitanje <ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux
materijale?" name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">). Možda neku
verziju izvornog koda kernela već imate instaliranu na svom sustavu, ali ako
ste ju dobili kao dio standardne distribucije vjerojatno je ponešto
zastarjela (to nije problem ako samo želite sami konfigurirati svoj kernel,
ali vjerojatno jest ako vam treba nadogradnja).

Na novijim kernelima možete (i trebali biste) koristiti ove mete za
kompajliranje. Sjetite se da više meta možete odrediti jednom naredbom.
<verb>
make clean dep install modules modules_install
</verb>

Također obnovite međuzavisnosti modula.
<verb>
depmod -a
</verb>

Nemojte zaboraviti nakon kopiranja kernela na root particiju pokrenuti LILO
kako bi se dotični i dignuo -- Makefile novijih kernela zato ima posebnu
metu ``zlilo''; probajte 
<verb>
make zlilo
</verb>

Kerneli s neparnim manjim brojem verzije (tj. 1.1.x, 1.3.x) su izdanja za
testiranje; stabilni kerneli imaju parne manje verzije (1.0.x, 1.2.x). Ako
želite testirati kernele vjerojatno se trebate pretplatiti na mailing listu
linux-kernel (pitanje <ref id="Koje su mailing liste?"
name="Koje su mailing liste?">).

<sect1>Mogu li imati više od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?<label
id="Mogu li imati vise od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?"><p>

Da, ali dva obična porta koji dijele interrupt nećete moći koristiti
istovremeno (bez nekih čarolija). To je ograničenje arhitekture ISA
sabirnice.

Za informacije o mogućim rješenjima i zaobilaženjima ovog problema
pogledajte <bf/Serial HOWTO/.

<sect1>Kako napraviti disketu s koje se može dići sustav?<label id="Kako
napraviti disketu s koje se moze dici sustav?"><p>

Na njoj napravite datotečni sustav s direktorijima <tt/bin/, <tt/etc/,
<tt/lib/ i <tt/dev/ -- sve što vam treba. Na njega instalirajte kernel i
namjestite LILO da ga diže s diskete (pogledajte dokumentaciju LILO-a u
<tt/lilo.u.*.ps/).

Ako sami podesite kernel (ili LILO-u kažete da kaže kernelu) da ima RAM disk
iste veličine kao što je disketa, RAM disk će se pri dizanju učitati kao root
umjesto diskete.

Pogledajte <bf/Dizanje KAKO/.

<sect1>Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski,
itd.?<label id="Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski,
itd.?"><p>

Za novije kernele nabavite <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz"
name="/pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz"> sa <tt/sunsite.unc.edu/.
Provjerite da li ste uzeli odgovarajuću verziju; morate koristiti paket koji
ide uz verziju vašeg kernela. 0.90 bi trebala raditi s kernelima od verzije
1.0

Za starije kernele morate urediti Makefile na vrhu, u
<file>/usr/src/linux</>.

Više će vam pomoći <bf/The Linux Keyboard and console HOWTO/ Andriesa
Brouwera, na <url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/">.

<sect1>Kako natjerati NUM LOCK da se sam pali?<label id="Kako natjerati NUM
LOCK da se sam pali?"><p>

Koristite program setleds, na primjer (u <file>/etc/rc.local</file> ili
jednoj od datoteka iz <tt>/etc/rc.d/*</tt>):
<verb>
for b in 1 2 3 4 5 6 7 8
do
     setleds +num &lt; /dev/tty$b > /dev/null
done
</verb>

setleds je dio paketa kbd (pogledajte <ref id="Kako prebaciti raspored
tipkovnice na engleski, francuski, itd.?" name="Kako prebaciti raspored
tipkovnice na engleski, francuski, itd.?">).

A možete i promijeniti kernel. KBD&lowbar;DEFLEDS mora biti definiran kao
<tt/(1 &lt;&lt; VC&lowbar;NUMLOCK)/ u <tt>linux/drivers/char/keyboard.c</>.

<sect1>Kako postaviti početne boje terminala?<label id="Kako postaviti
pocetne boje terminala?"><p>

Ova bi skripta trebala funkcionirati na VGA konzolama:
<verb>
for n in 1 2 4 5 6 7 8; do 
	setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > /dev/tty$n
done
</verb>
Zamijenite sa svojim omiljenim bojama i koristite <tt>/dev/ttyS$n</> za
serijske terminale.

Za obnavljanje nakon što se korisnik odlogira (ako je nešto mijenjano):

U <file>/etc/inittab</> zamijenite ``<tt/getty/'' (ili ``<tt/mingetty/'' ili
``<tt/uugetty/'' ili što već imate) s ``<tt>/sbin/mygetty</>''.
<verb>
#!/bin/sh
setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > $1
exec /sbin/mingetty $@
</verb>

&lsqb;Jim Dennis&rsqb;

<sect1>Kako dobiti više od 128 MB swapa?<label id="Kako dobiti vise od 128 MB
swapa?"><p>

Koristite nekoliko swap particija ili datoteka -- Linux podržava do 16
swap područja, a svako može biti najviše 128 MB.

Kod vrlo starih kernela najveća veličina swap particije bila je 16 MB.

Linux na strojevima sa stranicom od 8 kB, kao što je Alpha i Sparc64,
podržava swap particije veličine do 512 MB. Ograničenje od 128 MB dolazi od
PAGE_SIZE*BITSPERBYTE na strojevima sa stranicom od 4 kB, ali je 512 MB<!--
U izvorniku ``512 KB''. To je autoru dato na znanje već dva puta... --> na
strojevima sa stranicom od 8 kB. Ograničenje je tu jer mapa za alociranje
koristi samo jednu stranicu.

Datoteka <tt>linux/mm/swapfile.c</> sadrži sve sočne detalje.

&lsqb;Peter Moulder, Gordon Weast&rsqb;

<sect>Sporedne informacije i odgovori na pitanja.<label id="Sporedne
informacije i odgovori na pitanja."><p><!-- Kod upstream autora ovo je
sect1, što je očito krivo (ako ništa drugo, onda zbog toga što je ispred
njega hrpa = (kao kod sect) umjesto hrpe - (kao kod sect1)). -->

<sect1>Kako pod Linuxom programirati XYZ?<label id="Kako pod Linuxom
programirati XYZ?"><p>

Pročitajte priručnike ili dobru knjigu o Unixu. man stranice (napišite
<tt/man man/) obično su dobra referenca o točnom korištenju određene naredbe
ili funkcije.

Ima dosta GNU Info dokumentacije koja je često korisnija kao pregled.
Pokrenite Emacs i pritisnite C-h, ili napišite <tt/info info/ ako nemate ili
ne volite Emacs. Primjerite da Emacs libc node možda ne opisuje točno
najnoviji Linux libc ili GNU libc2. No GNU projekt i LDP neprestano traže
dragovoljce koji bi obnovili dokumentaciju librarya.

Uglavnom, postojeća Texinfo dokumentaciju i man stranice iz dijela 2 i
3 bi trebale pružiti dovoljno informacija za početak.

Kao i kod svih slobodnih programa, najbolja je pouka sam izvorni kod.

Najsvježije izdanje Linux man stranica i zbirka korisne GNU Info
dokumentacije, te različite druge informacije o programiranju pod Linuxom
mogu se naći na <url url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/man-pages/">.

<sect1>Što znači sve ovo s ELF-om?<label id="Sto znaci sve ovo s
ELF-om?"><p>

Pročitajte <bf/ELF HOWTO/ Daniela Barlowa -- to nije datoteka
<tt/move-to-elf/, koja je korak-po-korak vodič u ručnom nadograđivanju na
ELF.

Linux ima dva različita formata za izvršne datoteke, objektne datoteke i
librarye objektnog koda, poznat kao ELF (stari format se zvao a.out). To
donosi mnoge prednosti, uključujući bolju podršku za djeljene librarye i
dinamičko vezanje.

a.out i ELF izvršne datoteke mogu zajedno raditi na sustavu. Međutim,
koriste različite djeljene libc-ove, pa za to trebaju biti instalirana oba.

Ako želite saznati da li vaš sustav podržava ELF izvršne datoteke,
u <file>/lib</> potražite datoteku libc.so.5. Ako je ona tamo,
vjerojatno imate ELF librarye. Ako želite saznati da li je vaša instalacija
stvarno ELF možete odabrati reprezentativan program, kao što je ls, i na
njemu pokrenuti file:
<verb>
-chiark:~> file /bin/ls
/bin/ls: Linux/i386 impure executable (OMAGIC) - stripped

valour:~> file /bin/ls
/bin/ls: ELF 32-bit LSB executable, Intel 80386, version 1, stripped
</verb>

Postoji zakrpa koja će natjerati 1.2.x na kompajliranje pod ELF kompajlerom
i izbacivanje ELF <tt/core/ datoteka, na <url
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/packages/GCC/">. Za pokretanje ELF
izvršnih datoteka zakrpa nije potrebna. 1.3.x i noviji uopće ne trebaju
zakrpu.

<sect1>Što je .gz datoteka? A .tgz? A...?<label id="Sto je .gz datoteka? A
.tgz? A...?"><p>

.gz (i .z) datoteke sažete su korištenjem GNU gzipa. Da biste ih otpakirali
potreban vam je gunzip (koji je simbolička veza na naredbu gzip koja dolazi
s većinom instalacija Linuxa).

.taz i .tz su tar datoteke (načinjene Unix tarom) sažete standardnim Unix
compressom.

.tgz (ili .tpz) je tar datoteka sažeta gzipom.

.lsm je Linux Software Map zapis u obliku kratke tekstualne datoteke.
Detalji o LSM-u i sam LSM nalaze se u poddirektoriju <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/" name="docs"> na
<tt/sunsite.unc.edu/.

.deb je Debian binarni paket -- format pakiranja koji koristi distribucija
Debian GNU/Linux. S njime se radi pomoću dpkg i dpkg-deb (dostupnim na
Debian sustavima i s <htmlurl url="ftp://ftp.debian.org/"
name="ftp.debian.org">).

.rpm je Red Hat RPM paket koji koristi distribucija Red Hat. Ona se može
naći na <htmlurl url="ftp://ftp.redhat.com/" name="ftp.redhat.com">.

.bz2 je datoteka sažeta novijim programom bzip.

Vrstu datoteke često ćete saznati naredbom file.

Ako se gzip žali kod otpakiravanja gzip-ane datoteke požali, vjerojatno ste
je greškom prenijeli u ASCII modu. Većinu stvari morate skidati u binarnom
modu -- nemojte zaboraviti u FTP-u napisati <tt/binary/ prije korištenja
<tt/get/ za dobivanje datoteke.

<sect1>Što znači VFS?<label id="Sto znaci VFS?"><p>

<bf/V/irtual <bf/F/ile <bf/S/ystem (virtualni datotečni sustav). To je
razina apstrakcije između korisnika i pravih datotečnih sustava kao što je
ext2, Minix ili MS-DOS. Među ostalim, posao joj je isprazniti buffer za čitanje
kada otkrije promjenu diskete na disketnom pogonu.
<verb>
VFS: Disk change detected on device 2/0
</verb>

<sect1>Što je BogoMips?<label id="Sto je BogoMip?"><p>

``BogoMips'' je složenica od ``Bogus MIPS'' (lažni MIPS). MIPS znači (ovisno
koga slušate) <bf/M/illions of <bf/I/nstructions per <bf/S/econd (milijuna
instrukcija u sekundi) odnosno <bf/M/eaningless <bf/I/ndication of
<bf/P/rocessor <bf/S/peed (beznačajan pokazatelj brzine procesora).

Broj ispisan pri dizanju rezultat je kernelove kalibracije vremena, koju
zatim neki uređaji koriste za vrlo kratke stanke.

Po vrlo gruboj procjeni, BogoMips za vaš stroj bit će otprilike:
<tabular ca="ll">
386SX|takt * 0.14@
386DX|takt * 0.18@
486Cyrix/IBM|takt * 0.33@
486SX/DX/DX2|takt * 0.50@
586|takt * 0.39@
</tabular>

Ako je broj puno niži od ovoga, onda imate loše postavljenu Turbo tipku
ili brzinu CPU-a, ili neku vrstu problema s keširanjem (pogledajte pitanje
<ref id="Kada dodam vise memorije, sustav se uzasno uspori."
name="Kada dodam više memorije, sustav se užasno uspori.">).

Za vrijednosti na drugim, rjeđim čipovima pogledajte <bf/BogoMips
mini-HOWTO/, na <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto/mini/BogoMips">.

<sect1>Što je Linux Journal i gdje ga nabaviti?<label id="Sto je Linux
Journal i gdje ga nabaviti?"><p>

<bf/Linux Journal/ je mjesečnik (na papiru) koji se širom svijeta može
kupiti na kioscima i pretplatom. Za detalje pošaljite poruku na <htmlurl
url="mailto:linux@ssc.com" name="linux@ssc.com">. Njihov URL je <url
url="http://www.ssc.com/">.

(U Zagrebu ga možete kupiti u Algoritmu, Gajeva 1, za 63 kune -- prim. prev.)

<sect1>Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?<label
id="Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?"><p>

Postoji više nedavnih prinova popisu publikacija posvećenih Linuxu.
<itemize>
<item>Linux Gazette. <url url="http://www.linuxgazette.com">.
<item>Linux Weekly News. <url url="http://www.lwn.net">.
<item>Slashdot. <url url="http://www.slashdot.org">.
<item>Freshmeat. <url url="http://www.freshmeat.org">.
</itemize>

&lsqb;Jim Dennis, Robert Kiesling&rsqb;

<sect1>Koliko ljudi koristi Linux?<label id="Koliko ljudi koristi
Linux?"><p>

Linux je dostupan besplatno i nitko ne mora registrirati svoj primjerak kod
nekakvog središnjeg autoriteta, pa je na to pitanje teško odgovoriti.
Nekoliko tvrtki preživljava isključivo od prodavanja i podržavanja
Linuxa. Linux Usenet grupe među najčitanijim na Netu, tako da se vjerojatno
radi o stotinama tisuća. Točne brojke ne postoje.

Međutim, jedna hrabra duša, Harald T. Alvestrand, <htmlurl
url="mailto:Harald.T.Alvestrand@uninett.no"
name="Harald.T.Alvestrand@uninett.no">, odlučio je pokušati i traži da, ako
koristite Linux, pošaljete poruku na <htmlurl
url="mailto:linux-counter@uninett.no" name="linux-counter@uninett.no">; s
jednom od slijedećih tema: <bf/I use Linux at home/ (koristim Linux kod
kuće), <bf/I use Linux at work/ (koristim Linux na poslu) ili <bf/I use
Linux at home and at work/ (koristim Linux kod kuće i na poslu). Također
prihvaća registracije iz ``druge ruke'' -- za detalje pitajte njega.

Također se možete registrirati preko WWW formulara na <url
url="http://domen.uninett.no/~hta/linux/counter.html">.

Svoje rezultate svakog mjeseca šalje u <url
url="ftp://aun.uninett.no/pub/misc/linux-counter"> te na navedenu
WWW stranicu.

<sect1>Kako bih trebao izgovarati Linux?<label id="Kako bih trebao
izgovarati Linux?"><p>

Naravno, to je pitanje religijskih rasprava! (Čitaj kako piše -- prim.
prev.)

Ako želite samog Linusa kako ga izgovara, skinite <tt/english.au/ ili
<tt/swedish.au/ s <url
url="ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux/PEOPLE/Linus/SillySounds/">. Ako imate
zvučnu karticu ili podršku za PC-zvučnik možete ih čuti pomoću
<verb>
cat english.au >/dev/audio
</verb>
Razlika nije u izgovoru ``Linux'', nego u jeziku kojim vas Linus pozdravlja.

Za one koji nemaju opreme ili volje: Linus izgovara Linux otprilike kao
Linus, gdje je i kao u <bf/feet/, ali mnogo kraće, a u poput skraćene
verzije francuskog zvuka eu u <bf/peur/ (izgovor kao u <bf/put/
vjerojatno može proći).

<sect>Često susretane poruke o grešci.<label id="Cesto susretane poruke o
gresci."><p>

<sect1>Modprobe ne može naći modul ``XXX'' i slične poruke.<label
id="Modprobe ne moze naci modul ``XXX'' i slicne poruke."><p>

Ovakve se poruke uglavnom pojavljuju pri dizanju ili gašenju sustava. Ako
se modprobe, insmod ili rmmod žale o nemogućnosti pronalaženja modula,
datoteci <file>/etc/modules.conf</> ili <file>/etc/modutils/aliases</>, koju
već imate, dodajte slijedeće.
<verb>
alias &lt;ime-modula> off
</verb>
I koristite ime modula koje se pojavljuje u poruci o grešci.

&lsqb;J.H.M. Dassen&rsqb;

<sect1>Unknown terminal type linux i slično.<label id="Unknown terminal type
linux i slicno."><p>

U ranim 1.3.x kernelima predodređeni tip terminala za konzolu se promijenio iz
<tt/console/ u <tt/linux/. Morate editirati <file>/etc/termcap</> i
promijeniti red
<verb>
console|con80x25:\
</>
u
<verb>
linux|console|con80x25:\
</>
(Tu će možda biti i dodatni <tt/dumb/ -- ako je tako, izbrišite ga.)

Kako bi editor proradio možda ćete morati napisati
<verb>
TERM=console
</verb>
(u bashu ili kshu) odnosno
<verb>
setenv TERM console
</verb>
(csh, tcsh).

Neki programi umjesto <file>/etc/termcap</> koriste
<file>/usr/lib/terminfo</>. Za takve programe nadogradite terminfo, koji je
dio ncursesa.

<sect1>lp1 on fire<label id="lp1 on fire"><p>

To je šala/tradicionalna poruka koja pokazuje kako je vaš tiskač prijavio
nekakvu grešku, ali ta greška nije valjana. To je možda zbog nekakvog I/O
ili IRQ konflikta -- provjerite kako je vaša kartica namještena. Neki ljudi
kažu da ovu poruku dobiju kad im je tiskač ugašen. Valjda nije stvarno
zapaljen...

U novijim kernelima ta poruka izgleda kao <tt/lp1 reported invalid error
status (on fire, eh?)/.

<sect1>INET: Warning: old style ioctl... called!<label id="INET: Warning:
old style ioctl... called!"><p>

Pokušavate koristiti stare alate za namještanje mreže. Novi se mogu naći na
<url url="ftp://ftp.linux.org.uk/pub/linux/Networking/PROGRAMS/NetTools/">
(samo izvorni kod, bojim se).

Primjetite da ih se ne može koristiti potpuno isto kao i stare. Za upute o
točnom postavljanju starih mrežnih programa pogledajte <bf/NET-2 HOWTO/. Još
bolje, pogledajte <bf/NET-3 HOWTO/ i nadogradite svoj mrežni softver.

<sect1>ld: unrecognized option '-m486'<label id="ld: unrecognized
option '-m486'"><p>

Imate staru verziju lda. Instalirajte noviji binutils -- on sadrži svježiji
ld. Na <url
url="ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/"> potražite
<tt/binutils-2.6.0.2.bin.tar.gz/.

<sect1>GCC kaže Internal compiler error<label id="GCC kaze Internal
compiler error"><p>

Ako se greška ponavlja (tj. uvijek događa na istom mjestu u istoj datoteci
-- čak i nakon što ste ponovno digli sustav, na stabilnom kernelu) otkrili
ste grešku u GCC-u. Za detalje o prijavljivanju greške pogledajte Info
dokumentaciju GCC-a (u Emacsu napišite C-i i, pa u izborniku izaberite GCC)
-- prije toga provjerite da li imate najnoviju verziju.

To vjerojatno nije problem specifičan za Linux. Ako niste kompajlirali
program koji kompajliraju i mnogi drugi korisnici Linuxa, poruke o grešci
nemojte slati u <tt/comp.os.linux/ grupe.

Ako se problem ne može ponoviti, možda imate greške u memoriji --
pogledajte <ref id="make kaze Error 139" name="make kaže Error 139">.

<sect1>make kaže Error 139<label id="make kaze Error 139"><p>

Vaš je kompajler (gcc) izbacio <tt/core/. Vjerojatno imate pokvarenu,
pogrešnu ili staru verziju GCC-a -- nabavite najnovije izdanje. Moguće je i
da vam je ponestalo swapa -- za više informacija pogledajte pitanje <ref
id="Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/..."
name="Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...">.

Ako to ne sredi problem, vjerojatno se pojavljuju greške u memoriji ili na
disku. Provjerite da li su takt, wait stanja i vrijeme osvježavanja za vaše
SIMM-ove i keš točni (i hardverski priručnici ponekad nisu u pravu). Ako je
tako, imate neke čudne SIMM-ove ili nepouzdanu matičnu ploču ili tvrdi disk
ili kontroler.

Linux je, kao i svaki drugi Unix, odličan za testiranje memorije -- puno
bolji od programa iste svrhe pod MS-DOS-om.

Čuo sam da neki klonovi x87 koprocesora mogu uzrokovati probleme. Probajte
kompajlirati kernel s emulacijom koprocesora (pitanje <ref id="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?" name="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">); možda ćete morati na LILO
promptu navesti opciju <bf/no387/ kako bi prisilili kernel da koristi
emulaciju ili će možda raditi i koristiti '387, s uključenom, ali uglavnom
nekorištenom matematičkom emulacijom.

Više informacija o ovom problemu nalazi se na WWW-u na <url
url="http://einstein.et.tudelft.nl/~wolff/sig11/">.

<sect1>shell-init: permission denied kad se logiram.<label
id="shell-init: permission denied kad se logiram."><p>

Vaš root direktorij i svi direktoriji do vašeg home direktorija moraju imati
dozvole za čitanje i izvršavanje sviju. O rješavanju tog problema pogledajte
man stranicu chmoda ili neku knjigu o Unixu.

<sect1>No utmp entry.  You must exec... kad se logiram.<label id="No
utmp entry.  You must exec... kad se logiram."><p>

Zeznut vam je <file>/var/run/utmp</>. U svom <file>/etc/rc.local</> odnosno
<tt>/etc/rc.d/*</> morate imati
<verb>
> /var/run/utmp
</verb>
Pogledajte pitanje <ref
id="Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim."
name="Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim.">. Na nekim
starijim sustavima <tt/utmp/ također može biti u <file>/var/adm/</>
ili <file>/etc/</>.

<sect1>Warning -- bdflush not running.<label id="Warning -- bdflush not
running."><p>

Moderni kerneli koriste bolju strategiju pisanja keširanih blokova na disk.
Uz promjene u kernelu, to uključuje zamjenu starog programa update koji je
sve pisao otprilike svakih 30 sekundi s osjetljivijim demonom (zapravo parom
demona), poznatim kao bdflush.

Nabavite <tt/bdflush-n.n.tar.gz/ s istog mjesta kao i izvorni kod kernela
(pitanje <ref id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"
name="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">), kompajlirajte ga
i instalirajte. Trebao bi se pokretati prije uobičajenih provjera datotečnih
sustava. Dobro će raditi i uz starije kernele, pa nema potrebe zadržavati
stari update.

<sect1>Warning: obsolete routing request made.<label id="Warning: obsolete
routing request made."><p>

O ovom se ne morate brinuti. Poruka znači da je vaša verzija routea malo
zastarjela u odnosu na kernel. Poruka će nestati ako nabavite novu verziju
routea s mjesta odakle ste nabavili izvorni kod kernela (pitanje <ref id="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?" name="Kako nadograditi/ponovo
kompajlirati kernel?">).

<sect1>EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.<label
id="EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem."><p>

Pokrenite e2fsck (odnosno <tt/fsck -t ext2/ ako imate fsck sučelje) uz
opciju <tt/-a/ kako bi maknuo <bf/dirty/ oznaku, a zatim čisto demontirati
particiju tokom svakog gašenja sustava.

Najlakši način da to napravite je nabaviti najnoviji fsck, umount i shutdown
iz paketa util-linux Rika Faitha (pitanje <ref id="Gdje da FTP-om nabavim Linux
materijale?" name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">). Provjerite
da li ih vaše <tt>/etc/rc*/</> skripte točno kioriste.

Napomena: ne pokušavajte provjeriti datotečni sustav koji je montiran za
pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako niste vidjeli
<verb>
VFS: mounted root ... read-only
</verb>
pri dizanju sustava. Stvari trebaju biti postavljene tako da se root
datotečni sustav prvo montira samo za čitanje, provjerava ako je potrebnno,
a zatim ponovno montira za čitanje i pisanje. Više o tome pročitajte u
dokumentaciji util-linuxa.

Primjetite da mountu trebate dati opciju <tt/-n/ da ne bi pokušao osvježiti
<file>/etc/mtab</> jer se root datotečni sustav još uvijek može samo čitati
-- inače mount ne bi radio.

<sect1>EXT2-fs warning: maximal count reached.<label id="EXT2-fs warning:
maximal count reached."><p>

To je poruka kernela kod montiranja datotečnog sustava koji je označen kao
čist, ali je ``broj montiranja od zadnje provjere'' dosegao određenu
vrijednost. Rješenje je nabavljanje najnovije verzije ext2fs alata
(<tt/e2fsprogs-0.5b.tar.gz/ u vrijeme pisanja) s uobičajenih mjesta (pitanje <ref
id="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?"
name="Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?">).

Maksimalni broj montiranja može se pregledati i promijeniti pomoću programa
tune2fs iz tog paketa.

<sect1>EXT2-fs warning: checktime reached.<label id="EXT2-fs warning:
checktime reached."><p>

Kernel od verzije 1.0 podržava provjeravanje datotečnog sustava na osnovu
proteklog vremena od zadnje provjere kao i broja montiranja. Nabavite
najnoviju verziju ext2fs alata (pogledajte <ref id="EXT2-fs warning: maximal
count reached." name="EXT2-fs warning: maximal count reached.">).

<sect1>df kaže Cannot read table of mounted filesystems.<label id="df
kaze Cannot read table of mounted filesystems."><p>

Vjerojatno je nešto pogrešno u vašoj <file>/etc/mtab</> ili
<file>/etc/fstab</> datoteci. Ako imate noviju verziju mounta,
<file>/etc/mtab</> bi se pri dizanju trebao isprazniti ili izbrisati (u
<file>/etc/rc.local</> odnosno <tt>/etc/rc.d/*</>) s nečim poput
<verb>
rm -f /etc/mtab*
</verb>

Kod nekih verzije SLS-a u <tt>/etc/rc*</> se pomoću rdeva o root particiji
stvara zapis u <file>/etc/mtab</>. To je nepravilno -- novije verzije mounta
rade to automatski.

Neke druge verzije SLS-a imaju red u <file>/etc/fstab</> koji izgleda ovako:
<verb>
/dev/sdb1   /root   ext2   defaults
</verb>
To je krivo. <tt>/root</> bi trebao biti jednostavno <tt>/</>.

<sect1>fdisk kaže Partition X has different physical/logical...<label
id="fdisk kaze Partition X has different physical/logical..."><p>

Ako je broj particije (X) 1, radi se o istom problemu kao u <ref id="fdisk:
Partition 1 does not start on cylinder boundary" name="fdisk:
Partition 1 does not start on cylinder boundary"><p>.

Ako particija počinje ili završava na cilindru s brojem većim od 1024, ovo se
događa jer se standardni DOS format informacija o geometriji na particijskoj
tabeli ne može suočiti s više od 10 bitova. Pogledajte pitanje <ref id="Kako
natjerati Linux da radi s mojim diskom?" name="Kako
natjerati Linux da radi s mojim diskom?">.

<sect1>fdisk: Partition 1 does not start on cylinder boundary<label
id="fdisk: Partition 1 does not start on cylinder boundary"><p>

Verzija fdiska koja dolazi s mnogim Linux sustavima stvara particije koje
ne mogu proći na vlastitim testovima. Nažalost, ako ste već instalirali svoj
sustav ne možete puno poduzeti, osim kopiranja podataka s particije, njenog
brisanja i ponovnog stvaranja i kopiranja podataka natrag.

Problem možete izbjeći nabavljanjem najnovije verzije fdiska iz paketa
util-linux Rika Faitha (na svim glavnim FTP arhivama). Također, ako vam
treba particija 1 koja počinje na prvom cilindru, ovako možete dobiti
particiju koja se sviđa fdisku:

<itemize>
<item>
Normalno stvorite particiju 1. Ispis pomoću <tt/p/ dat će poruku o grešci.

<item>
Napišite <tt/u/ za pretvaranje jedinica u sektore, a zatim ponovo <tt/p/.
Zapišite broj iz stupca <bf/End/.

<item>
Izbrišite particiju 1.

<item>
Dok ste još u sektorima, ponovno stvorite particiju 1. Prvi sektor treba
odgovarati broju sektora na traci. To je broj sektora u prvom redu ispisa
preko <tt/p/. Neka zadnji sektor odgovara vrijednosti iz 2. koraka.

<item>
Napišite u za prelazak u cilindre i nastavite s drugim particijama.
</itemize>

Poruku o nezauzetim sektorima zanemarite -- odnose se na sektore prve trake,
izuzevši MBR, koji se ne koriste ako prvu particiju započnete u 2. traci.

<sect1>fdisk kaže: partition b has an odd number of sectors.<label id="fdisk
kaze: partition b has an odd number of sectors."><p>

U particioniranju PC diskova koriste se sektori od 512 bajtova, no Linux
koristi blokove od 1 KB. Ako imate particiju s neparnim brojem sektora
zadnji se sektor ne koristi. Poruku zanemarite.

<sect1>mtools kažu cannot initialise drive XYZ<label id="mtools kazu
cannot initialise drive XYZ"><p>

To znači da mtools ne može pristupiti disku. To može biti iz nekoliko
razloga.

Često se radi o netočnim dozvolama uređaja disketnog pogona
(<tt>/dev/fd0*</> i <tt>/dev/fd1*</>) -- korisnik koji pokreće mtools mora
imati odgovarajući pristup. Za detalje pogledajte man stranicu chmoda.

Većina verzija mtoolsa koji se distribuiraju s Linux sustavima (ne
standardna GNU verzija) za pronalaženje uređaja i gustoća koriste sadržaj
datoteke <file>/etc/mtools</>, a ne informacije uključene u izvršnu
datoteku. Greške u toj datoteci često uzrokuju probleme. O tome često nema
dokumentacije.

Za najlakši način pristupanja vašim MS-DOS datotekama (posebno onima na
particiji tvrdog diska) pogledajte pitanje <ref id="Kako pristupiti
datotekama na DOS particiji ili disketi?" name="Kako pristupiti
datotekama na DOS particiji ili disketi?">. Napomena -- nikad nemojte
koristiti mtools za pristupanje datotekama na već montiranoj particiji ili
disketi!

<sect1>Na početku dizanja: Memory tight<label id="Na pocetku dizanja:
Memory tight"><p>

To znači da imate vrlo velik kernel, pa Linux mora izvoditi neke
posebne čarolije u radu s memorijom kako bi se dignuo preko BIOS-a. Nema
veze s količinom vaše fizičke memorije. Poruku zanemarite ili napravite
kernel koji sadrži samo podršku i mogućnosti koje vam trebaju (pitanje <ref
id="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?" name="Kako
nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?">).

<sect1>syslog mi kaže ``end_request: I/O error, ...''.<label
id="syslog mi kaze ``end_request: I/O error, ...''."><p>

Ova i slične poruke skoro uvijek znače hardversku grešku u radu s tvrdim
diskom.

To je često simptom defektnog tvrdog diska. Jedini način izbjegavanja
daljnjeg gubitka podataka je potpuno gašenje sustava. Zatim morate
provjeriti da li podaci na disku imaju rezervne kopije i rezervne kopije
vratiti ih na ispravan tvrdi disk.

Ova poruka može značiti i loš spoj s diskom, pogotovo na sustavu kojeg
ste sami sastavili. Ako instalirate IDE disk, <em/UVIJEK/ koristite nove
kablove. To je vjerojatno dobro činiti i kod SCSI diskova.

U jednom slučaju ova je greška koincidirala s lošim spojem između matične
ploče i kućišta. Prije okrivljavanja samog tvrdog diska provjerite da li
su sve električne veze čiste i čvrste.

&lsqb;Peter Moulder, Theodore T'so&rsqb;

<sect1>You don't exist. Go away.<label id="You don't exist. Go
away."><p>

Ovo nije virusna infekcija :-). Dolazi od programa kao što su write,
talk i wall ako UID uz koji ih pokrećete ne odgovara valjanom korisniku
(vjerovatno zbog greške u <file>/etc/passwd</>) ili zbog toga što sesija
(točnije pseudoterminal) koju koristite nije pravilno zapisana u datoteci
<tt/utmp/ (vjerojatno zbog toga što ste je čudno pokrenuli).

<sect>X Window System.<label id="X Window System."><p>

<sect1>Podržava li Linux X Window?<label id="Podrzava li Linux X
Window?"><p>

Da. Linux koristi XFree86 (trenutna verzija je 3.3.2, zasnovana na X11R6).
Treba vam grafička kartica koju XFree86 podržava. Za više detalja pogledajte
<bf/Linux XFree86 KAKO/.

U današnje vrijeme većina distribucija Linuxa dolazi s instalacijom X-a.

Međutim, možete ga i sami instalirati ili nadograditi s <url
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/X11/Xfree86-*"> i njegovih mirrora.

<sect1>Gdje nabaviti XF86Config koji odgovara mom sustavu?<label id="Gdje
nabaviti XF86Config koji odgovara mom sustavu?"><p>

Pogledajte <bf/Linux XFree86 KAKO/, novije verzije <bf/Installation and
Getting Started/ i upute za program XF86Setup.

Sadržaj <tt/XF86Config/ datoteke ovisi o kombinaciji vaše grafičke
kartice i monitora. Može se konfigurirati ručno ili pomoću alata XF86Setup.
Pročitajte upute koje dolaze uz XFree86, u <file>/usr/X11R6/lib/X11/etc</>.
Datoteka koja vam je vjerojatno najpotrebnija je <tt/README.Config/.

<em/Nemojte/ koristiti običnu kopiju datoteke <tt/XFree86.eg/, primjera
koji dolazi s novijim verzijama XFree86, jer krivi video taktovi mogu
oštetiti monitor.

Molim vas, nemojte u <htmlurl url="news:comp.os.linux.x"
name="comp.os.linux.x"> slati zahtjeve za <tt/XF86Config/ niti odgovarati
na njih.

<sect1>xterm logini čudno su prikazani u who, finger.<label id="xterm logini
cudno su prikazani u who, finger."><p>

xterm koji dolazi s XFree86 2.1 i starijim ne razumije točno format koji
Linux koristi za datoteku <file>/var/adm/utmp</> gdje sustav zapisuje tko se
logirao. Zato ne postavlja točno sve informacije.

xtermovi u XFree86 3.1 i novijim nemaju taj problem.

<sect1>Ne mogu natjerati X Window da radi kako treba.<label id="Ne mogu
natjerati X Window da radi kako treba."><p>

Pročitajte <bf/XFree86 KAKO/ -- pogledajte dio s pitanjima i odgovorima.

Pokušajte čitati <htmlurl url="news:comp.windows.x.i386unix"
name="comp.windows.x.i386unix"> -- pročitajte <bf/FAQ/ te grupe.

Molim vas, nemojte slati pitanja o X Windowu ili XFree86 u <htmlurl
url="news:comp.os.linux.x" name="comp.os.linux.x"> ako nisu specifična za
Linux.

<sect>Pitanja o vrlo starom softveru.<label id="Pitanja o vrlo starom
softveru."><p>

Pitanja u ovom dijelu važna su samo za korisnike koji koriste softver
stariji od barem tri mjeseca.

Javite mi ako ovdje nađete odgovor na svoj problem jer će nekorištena
pitanja polako nestajati (pitanje <ref id="Komentari su dobrodosli."
name="Komentari su dobrodošli.">).

<sect1>fdisk kaže cannot use bbb sectors of this partition.<label
id="fdisk kaze cannot use bbb sectors of this partition."><p>

Na početku Linux je podržavao samo Minix datotečni sustav koji ne može biti
veći od 64 MB po particiji. U sadašnjim, naprednijim datotečnim sustavima
tog ograničenja nema, kao što je ext2fs (druga verzija Extended (proširenog)
datotečnog sustava, "standardnog" Linux datotečnog sustava).

Ako namjeravate koristiti ext2fs, ovu poruku možete zanemariti.

<sect1>GCC ponekad koristi ogromne količine virtualne memorije i sruši
se.<label id="GCC ponekad koristi ogromne kolicine virtualne memorije i
srusi se."><p>

Starije verzije GCC-a imale su grešku zbog koje su koristile puno memorije
ako ste pokušali kompajlirati program koji sadržava veliku tablicu statičkih
podataka.

Možete nadograditi svoju verziju GCC ili dodati još swapa ako je potrebno,
ili jednostavno čekati da se završi kompajliranje.

<sect>Kako dobiti daljnju pomoć.<label id="Kako dobiti daljnju pomoc."><p>

<sect1>Još uvijek niste odgovorili na moje pitanje!<label id="Jos uvijek
niste odgovorili na moje pitanje!"><p>

Molim vas, prije slanja poruke pročitajte ovaj odgovor u cjelosti. Znam da
je malo poduži, ali možda upravo namjeravate ispasti budala ispred 50 000
ljudi i potrošiti stotine sati njihova vremena. Zar ne mislite da vrijedi
potrošiti malo svog vremena i slijediti ove upute?

Ako mislite da je neki odgovor nepotpun ili netočan, pošaljite poruku
Robertu Kieslingu na <htmlurl url="mailto:kiesling@ix.netcom.com"
name="kiesling@ix.netcom.com">.

Pročitajte odgovarajuće knjige LDP-a -- pogledajte pitanje <ref id="Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?" name="Gdje da
nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?">.

Ako ste novi na Unixu, pročitajte <bf/<htmlurl
url="news:comp.unix.questions" name="comp.unix.questions"> FAQ/ i FAQ-ove
svih ostalih <tt/comp.unix/ grupa koje bi mogle biti važne.

Linux ima toliko zajedničkog s komercijalnim Unixima da će skoro sve što tamo
pročitate vrijediti za Linux. Ti FAQ-ovi se, kao i svi ostali, mogu naći na
<url url="ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/"> (ako nemate pristupa
FTP-om, <htmlurl
url="mailto:mail-server@rtfm.mit.edu" name="mail-server@rtfm.mit.edu"> vam
ih može poslati). rtfm-ove FAQ arhive prenose se
na razne poslužitelje -- pogledajte <bf/Introduction to *.answers posting/
na svom news poslužitelju ili u poddirektoriju
<tt>news-answers/introduction</> navedenog direktorija.

Provjerite KAKO koji govori o toj temi, ako ga ima, ili odgovarajući
pod-FAQ dokument starog stila. Provjerite FTP arhive.

Pokušajte eksperimentirati -- to je najbolji način upoznavanja Unixa i
Linuxa.

Pročitajte dokumentaciju. Pogledajte man stranice (ako za njih ne znate,
napišite <tt/man man/; <tt/man -k &lt;tema&gt;/ često ispisuje korisne i
važne man stranice).

Pogledajte Info dokumentaciju (u Emacsu napišite C-h i, tj.
&lt;CTRL&gt;-&lt;h&gt;, a zatim &lt;i&gt;). Tu nije riječ samo o Emacsu. Na
primjer, tu je i dokumentacija GCC-a.

Često će uz paket biti i datoteka <tt/README/ koja daje uputstva za
instaliranje i/ili korištenje.

Provjerite da li imate pokvarenu ili zastarjelu kopiju programa u kojem je
problem. Ako je moguće, skinite ga opet i ponovno instalirajte -- vjerojatno
ste prvi put pogriješili.

Pratite <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce"> -- tamo se često pojavljuju vrlo važne
informacije za sve korisnike Linuxa.

Općenita pitanja o X Windowu pripadaju u <htmlurl
url="news:comp.windows.x.i386unix" name="comp.windows.x.i386unix">, a ne u
<htmlurl url="news:comp.os.linux.x" name="comp.os.linux.x">. No prije
slanja poruke malo čitajte grupu (kao i <bf/FAQ/).

Samo ako napravite sve ove stvari i još uvijek niste riješili problem,
pošaljite poruku u odgovarajuću <tt/comp.os.linux/ grupu. Prije toga
pročitajte slijedeće pitanje, <ref id="Sto staviti u molbu za pomoc."
name="Što staviti u molbu za pomoć.">.

<sect1>Što staviti u molbu za pomoć.<label id="Sto staviti u molbu za
pomoc."><p>

Molim vas, ovaj savjet o pisanju poruke pročitajte pažljivo. Potpuna poruka
znatno će povećati šanse da stručnjak i/ili drugi korisnik ima dovoljno
informacija i motivacije za odgovor.

Ovaj savjet vrijedi i za poruke koje traže savjet i osobne poruke poslane
stručnjacima i drugim korisnicima.

Svakako pružite sve detalje problema, uključujući:
<itemize>
<item>
Točno koji je program problematičan. Ako ga znate, napišite
broj verzije, te odakle ste ga nabavili. Mnoge standardne naredbe ispisat će
svoju verziju ako im date opciju <tt/--version/.
<item>
Koju distribuciju Linuxa koristite (Red Hat, Slackware, Debian ili što
već) i koju verziju te distribucije.
<item>
Točan i potpun tekst bilo kakvih poruka o grešci.
<item>
Točno kakvo ste ponašanje očekivali i kakvo ste opazili. Dobar način za
pokazivanje ovoga je transkript rada s programom.
<item>
Sadržaj bilo kakvih konfiguracijskih datoteka koje program u pitanju
koristi, kao i svi povezani programi.
<item>
Koju verziju kernela i djeljenih librarya imate instalirane. Verziju
kernela pokazat će <tt/uname -a/, a djeljenih librarya
<tt>ls -l /lib/libc.so.4</>.
<item>
Ako se čini prikladnim, detalje o vašem hardveru.
</itemize>
Ne bojte se preduge poruke osim ako uključite velike dijelove izvornog koda
ili uuencode-anih datoteka, tako da nema straha od previše informacija.

Koristite jasnu, detaljnu temu poruke. Ne stvari kao što je ``ne radi'',
``Linux'', ``pomoć'' ili ``pitanje'' -- to već znamo. Taj prostor
iskoristite za ime programa, dio poruke o grešci, sažetak neobičnog
ponašanja, itd.

Ako govorite o <tt/unable to handle kernel paging request/ poruci, slijedite
upute u <tt/README/ izvornog koda kernela za pretvaranje brojeva u nešto
razumljivije. Ako to ne napravite, nitko tko pročita poruku neće to moći
umjesto vas jer se odnos brojeva i imena funkcija razlikuje od jednog do
drugog kernela.

Na početku poruke u jednom odlomku izložite sažetak.

Na dnu tražite odgovore e-mailom i recite da ćete poslati sažetak. To
poduprite pomoću <tt/Followup-To: pošiljatelj/. Nakon par ili tjedan
dana stvarno i pošaljite sažetak. Nemojte samo spojiti odgovore koje ste
dobili -- sažmite ih. Također je dobra ideja staviti u temu svog sažetka
staviti riječ SAŽETAK. Razmislite o slanju sažetka u <htmlurl
url="news:comp.os.linux.announce" name="comp.os.linux.announce">.

Provjerite da li vaša poruka ima neprikladno <bf/References/ zaglavlje. Ono
vaš članak označava kao dio niza kojem pripada članak na kojeg ste se
referirali što često uzrokuje brisanje zajedno s ostatkom dosadnog niza.

Također možete reći da ste pročitali ovaj <bf/FAQ/ i odgovarajuće KAKO-e --
tako je manje vjerojatno da ljudi preskoče vašu poruku.

Nemojte zaboraviti da ne biste trebali slati poruke poslane vama osobno bez
dopuštenja pošiljatelja.

<sect1>Želim nekome poslati poruku o svom problemu.<label id="Zelim nekome
poslati poruku o svom problemu."><p>

Pokušajte naći autora ili održavatelja kojeg god programa ili dijela koji
uzrokuje vaše teškoće. Ako imate kontakt za svoju distribuciju Linuxa,
koristite njega.

Molim vas, u poruku stavite sve što biste stavili u posting.

Na kraju, sjetite se da, unatoč tome što većina Linux zajednice nastoji
pomoći i odgovoriti na pitanja, pomoć tražite od neplaćenih dragovoljaca pa
nemate pravo očekivati odgovor.

<sect>Administrativne informacije i zahvale.<label id="Administrativne
informacije i zahvale."><p>

<sect1>Komentari su dobrodošli.<label id="Komentari su dobrodosli."><p>

Molim vas, pošaljite mi svoje komentare o ovom FAQ-u.

Dodatne informacije za <bf/FAQ/ prihvaćam u bilo kojem formatu; svi se prilozi,
komentari i ispravci zahvalno prihvaćaju.

Pošaljite ih na <htmlurl url="mailto:kiesling@ix.netcom.com"
name="kiesling@ix.netcom.com">.

Ako se referirate na pitanje iz <bf/FAQ-a/, meni je zgodnije da to činite
tekstom pitanja, a ne njegovim brojem pošto se brojevi pitanja generiraju
automatski i u izvornom kodu ih ne vidim.

Više volim komentare na engleskom nego zakrpe -- kontekstualni diff mi nije
materinski jezik.

<sect1>Formati u kojima je ovaj FAQ dostupan.<label id="Formati u kojima je
ovaj FAQ dostupan."><p>

Ovaj dokument je dostupan kao ASCII tekstualna datoteka,
HTML WWW stranica, PostScript i Usenet poruka.

Svi se ti formati generiraju iz SGML izvornog koda pomoću SGMLToolsa i
LinuxDoc DTD-a.

HTML verzija ovog <bf/FAQ/-a dostupna je na <url
url="http://sunsite.unc.edu/LDP/"> i drugim mjestima.

Usenet verzija redovito se šalje u <htmlurl url="news:news.answers"
name="news.answers">, <htmlurl url="news:comp.answers"
name="comp.answers">, <htmlurl url="news:comp.os.linux.misc"
name="comp.os.linux.misc"> i <htmlurl url="news:comp.os.linux.announce"
name="comp.os.linux.announce">. Arhivira se na <url
url="ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet-by-hierarchy/comp/os/linux/misc/">.

Najnovija tekstualna, HTML, SGML i PostScript verzija može se naći u Linux
arhivi na <tt/sunsite.unc.edu/ te na <url
url="http://www.terracom.net/~kiesling">.

<sect1>Autorstvo i zahvale<label id="Autorstvo i zahvale"><p>

Ovaj FAQ slaže i održava Robert Kiesling, <htmlurl
url="mailto:kiesling@ix.netcom.com" name="kiesling@ix.netcom.com">, uz pomoć
i komentare Linux aktivista iz cijelog svijeta.

Posebno hvala Mattu Welshu koji je moderirao <htmlurl
url="news:comp.os.linux.announce" name="comp.os.linux.announce"> i <htmlurl
url="news:comp.os.linux.answers" name="comp.os.linux.answers">, koordinirao
HOWTO-e i napisao značajan dio mnogih; Gregu Hankinsu i Timothyu Bynumu,
bivšem i sadašnjem koordinatoru LDP-ovih HOWTO-a; Larsu Wirzeniusu i Mikki
Rauhali, bivšem i sadašnjem moderatoru <htmlurl
url="news:comp.os.linux.announce" name="comp.os.linux.announce">;
Marc-Michelu Corsiniju koji je napisao prvi <bf/Linux FAQ/ i Ianu Jacksonu,
prethodnom održavatelju <bf/FAQ/-a. Također hvala Romanu Maureru za njegove
mnoge dodatke i ispravke, posebno što se tiče evropskih WWW stranica,
prijevoda i drugih, općenitih stvari.

Zadnja, ali ne i najmanja, hvala Linusu Torvaldsu i drugima koji su
pridonijeli Linuxu što su nam dali temu za pričanje!

<sect1>Odricanje i autorska prava.<label id="Odricanje i autorska
prava."><p>

Ovaj dokument daje se ``kakav jest''. Za informacije koje sadrži
<em/ne jamči/ se točnost. Koristite ga na svoju odgovornost.

<bf/Linux često postavljana pitanja uz odgovore/ je (C) 1997., 1998.
Robert Kiesling, <htmlurl url="mailto:kiesling@ix.netcom.com"
name="kiesling@ix.netcom.com">, pod licencom Linux Documentation Projecta.
Potpuni tekst LDP copyrighta dostupan je anonimnim FTP-om sa
<tt/sunsite.unc.edu/, iz direktorija <htmlurl
url="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/LDP/"
name="/pub/Linux/docs/LDP/">, i naveden je ispod.

Dijelovi su (C) 1994., 1995., 1996. Ian Jackson, koji je prošli
održavatelj <bf/Linux FAQ-a/.

<bf/Linux često postavljana pitanja uz odgovore/ mogu se reproducirati i
distribuirati u potpunosti (uključujući dijelove o autoru, autorskim
pravima, licenci i obavijest o dozvoli) ako se za sam dokument ne traži
naknada bez pristanka autora. To vrijedi i za ``poštene'' iznimke kao što
su recenzije, oglasi te izvedena djela kao što su prijevodi.

Namjera ovom ograničenju nije zabraniti naplaćivanje usluge tiskanja ili
kopiranja dokumenta.

Za ova pravila mogu se naći iznimke. Rado ću odgovoriti na bilo kakva
pitanja o ovoj licenci. Pošaljite mi poruku na <htmlurl
url="mailto:kiesling@ix.netcom.com" name="kiesling@ix.netcom.com">. Kao što
navedena licenca kaže, ova ograničena nastoje zaštiti autore, a ne ograničiti
vas u podučavanju i učenju.

<em/LICENCA KOPIRANJA LINUX DOCUMENTATION PROJECTA/

Zadnja promjena 6. siječnja 1997.

Slijedeća licenca vrijedi za sva djela Linux Documentation Projecta.

Molimo vas da licencu pročitate pažljivo -- pomalo sliči GNU Općoj javnoj
licenci, ali u nekoliko uvjeta se razlikuje od onoga na što ste možda
navikli. Ako imate bilo kakvih pitanja, pošaljite ih LDP koordinatoru,
<htmlurl url="mailto:mdw@sunsite.unc.edu" name="mdw@sunsite.unc.edu">.

Priručnici Linux Documentation Projecta mogu se reproducirati i
distribuirati, u cjelini ili djelomično, pod slijedećim uvjetima:

Autorska prava na sve priručnike Linux Documentation Projecta posjeduju
njihovi autori. ONI NISU U JAVNOM VLASNIŠTVU.
<itemize>
<item>Navedena obavijest o autorskim pravima i ova obavijest o dopuštenju
mora se potpuno sačuvati na svim potpunim ili djelomičnim kopijama.
<item>Svaki prijevod ili izvedeni rad <bf/Linux Installation and Getting
Started/ prije distribucije autor mora napismeno odobriti.
<item>Ako distribuirate <bf/Linux Installation and Getting Started/
djelomično, upute za nabavljanje potpune verzije ovog priručnika moraju biti
uključene, a sredstvo za nabavljanje potpune verzije ponuđeno.
<item>Mali dijelovi mogu se u drugim djelima reproducirati kao ilustracije za
kritike ili citati bez ove obavijesti o dopuštenju ako se pravilno
navede izvor.
<item>GNU Opća javna licenca ispod navedena može se reproducirati pod
uvjetima koji su u njoj dani.
</itemize>

Iznimke ovim pravilima mogu se odobriti u akademske svrhe: pišite autoru i
pitajte. Ova ograničenja nastoje zaštiti nas kao autore, a ne ograničiti vas
kao učitelje i učenike. Sav izvorni kod u <bf/Linux Installation and Getting
Started/ stavljen je pod GNU Opću javnu licencu, dostupnu anonimnim FTP-om s
GNU arhiva.

<em/OBJAVLJIVANJE LDP-ovih PRIRUČNIKA/

Ako ste iz izdavačke tvrtke zainteresirane u distribuiranju bilo kojeg LDP
priručnika, nastavite čitati.

Licencom danom u prethodnom dijelom, svakome je dopušteno objavljivati i
distribuirati točne kopije priručnika iz Linux Documentation Projecta. Za to
vam nije potrebno naše izričito dopuštenje. Međutim, ako želite
distribuirati prijevod ili izvedeni rad zasnovan na nekom LDP-ovom
priručniku, morate dobiti dozvolu od autora, napismeno, prije nego to
učinite.

Svi prijevodi i izvedeni radovi iz LDP-ovih priručnika moraju biti stavljeni
pod Licencu Linux dokumentacije navedenu u prethodnom dijelu. Dakle, ako
kanite objaviti prijevod jednog od priručnika, on se mora moći slobodno
distribuirati pod gornjim uvjetima.

Naravno, LDP-ove priručnike možete prodavati za zaradu. Ohrabrujemo vas u
tome. Međutim, nemojte zaboraviti da, pošto se LDP-ovi priručnici mogu
slobodno distribuirati, bilo tko, ako želi, može besplatno fotokopirati ili
distribuirati tiskane primjerke.

Ne zahtijevamo plaćanje tantijema od bilo kakve zarade na prodavanju
LDP-ovih priručnika. Međutim, željeli bismo predložiti da, ako LDP-ove
priručnike prodajete za zaradu, autoru ponudite tantijem ili dio svoje
zarade poklonite autoru, LDP-u u cjelini ili zajednici koja radi na razvoju
Linuxa. Također možete autoru poslati jedan ili više besplatnih primjeraka
LDP-ovog priručnika kojeg distribuirate. Pokazivanje vaše podrške LDP-u i
Linux zajednici bit će vrlo cjenjeno.

Željeli bismo biti obavješteni o bilo kakvih nakanama izdavanja ili
distribuiranja LDP-ovih priručnika -- samo kako bi znali kada će postati
dostupni. Ako izdajete ili namjeravate izdati neki LDP-ov priručnik, molim
vas, pošaljite poruku Mattu Welshu (e-mail <htmlurl
url="mailto:mdw@sunsite.unc.edu" name="mdw@sunsite.unc.edu">).

Ohrabrujemo distributere Linux softvera u distribuiranju LDP-ovih
priručnika (kao što je <bf/Installation and Getting Started Guide/) zajedno
s njihovim softverom. Namjera LDP-ovih priručnika je postati ``službena''
Linux dokumentacija, pa bismo voljeli vidjeti tvrtke koje poštom
distribuiraju softver kako zajedno s njime pakiraju LDP-ove priručnike.
Nadamo se da će, dok sazrijevaju, LDP-ovi priručnici bolje ispuniti taj cilj.

Matt Welsh, <htmlurl url="mailto:mdw@sunsite.unc.edu"
name="mdw@sunsite.unc.edu">

<sect>Hrvatski prijevod<p>

Najnovija verzija ovog prijevoda može se naći na
<url url="http://dokumentacija.linux.hr/Linux-FAQ.html">.
Održava ga Matej Vela,
<htmlurl url="mailto:mvela@public.srce.hr" name="mvela@public.srce.hr">.
Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi dobrodošli.

</article>
